{"id":50493,"date":"2011-01-02T07:59:02","date_gmt":"2011-01-02T07:59:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50493"},"modified":"2011-01-02T07:59:02","modified_gmt":"2011-01-02T07:59:02","slug":"godina-sasavih-prica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/02\/godina-sasavih-prica\/","title":{"rendered":"Godina \u0161a\u0161avih pri\u010da"},"content":{"rendered":"<p>Dobar smeh i dobar san najbolji su lek, glasi irska poslovica, dok je francuski pisac Viktor Igo umeo da ka\u017ee da je smeh sunce koje bri&scaron;e zimu sa ljudskog lica&#8230;<\/p>\n<p>I ove godine bizarne i &scaron;a&scaron;ave vesti pomagale su ljudima da lak&scaron;e prebrode krizu evra, prirodne katastrofe, otpu&scaron;tanja i svakodnevne brige.<\/p>\n<p><strong>Sapun od Berluskonijevog sala<\/strong><\/p>\n<p>U Muzeju savremene umetnosti u Cirihu tokom okrobra i novembra bio je izlo\u017een sapun koji je, kako tvrdi umetnik \u0110ani Moti, napravljen od vi&scaron;ka sala italijanskog premijera Silvija Berluskonija. Ovo nesvakida&scaron;nje umetni\u010dko delo prvi put je bilo prikazano u javnosti od 2005, kada je i prodato neimenovanom kolekcionaru za 10.000 funti. Berluskoni se podvrgao liposukciji na jednoj &scaron;vajcarskoj klinici 2004. Jedan od zaposlenih na toj klinici dao je Motiju salce koje je odstranjeno italijanskom lideru.<\/p>\n<p><strong>Vidoviti oktopod Paul<\/strong><\/p>\n<p>Oktopod Paul iz Zoolo&scaron;kog vrta u nema\u010dkom gradu Oberhauzenu postao je, pored vuvuzela, za&scaron;titni znak ovogodi&scaron;njeg Mondijala. Omiljeni meku&scaron;ac svetskog fudbala uspe&scaron;no je predvideo pobednika u finalu &scaron;ampionata, ali i ishode svih sedam utakmica nema\u010dke reprezentacije, uklju\u010duju\u0107i poraz od Srbije. Poslednje proro\u010danstvo koje je Paul dao svetu jeste da \u0107e Engleska dobiti organizaciju Svetskog prvenstva 2018. Tada je i oti&scaron;ao u penziju. Preminuo je u svom akvarijumu u Oberhauzenu 26. oktobra 2010.<\/p>\n<p><strong>Dvogodi&scaron;njak pu&scaron;io 40 cigareta na dan<\/strong><\/p>\n<p>Vest da dvogodi&scaron;nji de\u010dak sa indone\u017eanskog ostrva Sumatra pu&scaron;i 40 cigareta na dan zaprepastila je svetsku javnost. Ardi Rizal prvi put je zapalio kada je imao 18 meseci, a cigaretu mu je ponudio otac. Pu&scaron;enje je kona\u010dno ostavio po\u010detkom septembra, nakon &scaron;to je mesec dana proveo u centru za odvikavanje od nikotina. Rizal nije usamljen slu\u010daj u Indoneziji. Zvani\u010dni podaci pokazuju da je 25 odsto dece starosti od tri do 15 godina bar jednom zapalilo cigaretu, dok su 3,2 odsto njih aktivni pu&scaron;a\u010di. <\/p>\n<p><strong>Hitler hteo da napadne SAD lete\u0107im tanjirima<\/strong><\/p>\n<p>Kada je po\u010deo da gubi rat u Rusiji i na severu Afrike, nacisti\u010dki vo\u0111a Adolf Hitler tra\u017eio je od svojih nau\u010dnika da mu naprave lete\u0107i tanjir kojim \u0107e bombardovati Britaniju i SAD. Ideja Hitlerovih nau\u010dnika o superiornom oru\u017eju dospela je \u010dak do prototipa, izvedeno je nekoliko uspe&scaron;nih eksperimenata, a svedoci su potvrdili da im se 1944. u\u010dinilo da su videli lete\u0107i disk iznad Temze. Iako su Nemci nakon Drugog svetskog rata uni&scaron;tili dokumente o svojim aktivnostima, kanadski stru\u010dnjaci su 1960. uspeli da izgrade letelicu koja je, na njihovo zaprepa&scaron;\u0107enje, radila.<\/p>\n<p><strong>\u010cilijem protiv terorizma<\/strong><\/p>\n<p>Indijska vojska ima novo oru\u017eje protiv terorizma &#8211; najlju\u0107i \u010dili na svetu. Papri\u010dice poznate pod imenom but d\u017eolokija, koje su 2007. upisane u Ginisovu knjigu rekorda kao najlju\u0107e na svetu, upotrebljenje su pri spravljanju ru\u010dnih granata sa suzavcem. Indijski zvani\u010dnici tvrde da ovo netoksi\u010dno oru\u017eje efikasno isteruje teroriste iz skrovi&scaron;ta. U planu je i proizvodnja sprejeva sa ljutom papri\u010dicom kojima bi \u017eene mogle da se odbrane od napada\u010da, a policija da rasturi demonstrante.<\/p>\n<p><strong>Spomenik stradalim vanzemaljcima<\/strong><\/p>\n<p>Stanovnici ukrajinskog grada Beri\u010djev odlu\u010dili su da podignu spomenik u znak se\u0107anja na vanzemaljce koji su umrli poku&scaron;avaju\u0107i da uspostave kontakt sa ljudima. Oni tvrde da su kontakti sa vanzemaljskim civilizacijama &quot;nepobitna \u010dinjenica&quot;, kao i da su mnogi posetioci iz svemira poginuli u nesre\u0107ama koje su do\u017eiveli u lete\u0107im tanjirima dok su poku&scaron;avali da slete na planetu Zemlju.<\/p>\n<p><strong>Ameri\u010dki nind\u017ea u Pakistanu<\/strong><\/p>\n<p>Amerikanac Geri Bruks Fokner krenuo je sam u potragu za najtra\u017eenijim svetskim teroristom Osamom bin Ladenom kako bi se osvetio za napad na Trgovinski centar u Njujorku. Sa sobom je poneo pi&scaron;tolj, ma\u010d i bode\u017e i nao\u010dare za no\u0107no osmatranje. Uhap&scaron;en je sredinom juna u brdima na severu Pakistana. Ovaj 52-godi&scaron;nji zidar, u medijima poznatiji kao ameri\u010dki nind\u017ea, planirao je, po sopstvenom priznanju, da uhvati i ubije vo\u0111u Al Kaide, koji se skriva od 2001. godine. Fokner je boravio u Pakistanu najmanje &scaron;est puta, nau\u010dio je neke od glavnih lokalnih jezika i \u010dak je pustio bradu da ne bi mnogo odudarao od lokalnog \u017eivlja. <\/p>\n<p><strong>D\u017einovski smajli na Suncu<\/strong> <\/p>\n<p>Ameri\u010dki nau\u010dnici otkrili su na Suncu d\u017einovski smajli &#8211; lice koje se osmehuje Zemlji, formirano zahvaljuju\u0107i linijama magnetnog polja na&scaron;e zvezde. Snimci Sunca dobijeni su uz pomo\u0107 satelita poznatog pod nazivom Opservatorija solarne dinamike (SDO), koji je NASA lansirala 11. februara sa zadatkom da prou\u010dava uzajamno delovanje magnetnih polja Sunca i Zemlje, kao i mogu\u0107e posledice Sun\u010deve aktivnosti na na&scaron;u planetu. Razmere o\u010diju d\u017einovskog smajlija bile su, prema re\u010dima ameri\u010dkih nau\u010dnika, bar \u010detiri puta ve\u0107e od pre\u010dnika Zemlje.&nbsp; <\/p>\n<p><strong>Spas od smaka sveta<\/strong><\/p>\n<p>Gradi\u0107 Bigara&scaron; na jugozapadu Francuske bio je gotovo opsednut posetiocima koji su verovali da \u0107e odatle sa vanzemaljcima oti\u0107i sa Zemlje i spasti se od apokalipse. Bigara&scaron; se nalazi u podno\u017eju planine Pik de Bigara&scaron;, za koju se vezuju brojne legende. Mnogi NLO entuzijasti, koji veruju da \u0107e 21. decembra 2012. godine biti smak sveta, ube\u0111eni su da se ispod planine nalazi svemirski brod koji \u0107e tada odleteti sa Zemlje. Ve\u0107ina njih nije odustala od svog cilja ni kada je gradona\u010delnik zapretio da \u0107e u pomo\u0107 pozvati vojsku da ih otera iz Bigara&scaron;a. <\/p>\n<p><strong>Ugradio kameru u glavu zarad umetnosti<\/strong><\/p>\n<p>Ameri\u010dki profesor fotografije na Univerzitetu u Njujorku Vafa Bilal ugradio je kameru u glavu u okviru umetni\u010dkog projekta &quot;Tre\u0107e oko&quot;, koji je pokrenuo Arapski muzej moderne umetnosti u Kataru. Vafa Bilal, ro\u0111eni Ira\u010danin, uradio je ovaj zahvat u studiju za pirsing pro&scaron;log meseca. Kamera veli\u010dine palca postavljena je na titanijumsku plo\u010du koja je umetnuta u zadnji deo Bilalove glave i snima\u0107e fotografije svakog minuta tokom narednih godinu dana. Kamera je vodootporna i bele\u017ei\u0107e sve njegove svakodnevne aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i tu&scaron;iranje, &scaron;etnju ulicama Njujorka, pa \u010dak i vo\u0111enje ljubavi. Slike \u0107e se potom prenositi do muzeja u Dohi, \u010diji \u0107e posetioci mo\u0107i da ih gledaju u\u017eivo.<\/p>\n<p><em>24sata<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dobar smeh i dobar san najbolji su lek, glasi irska poslovica, dok je francuski pisac Viktor Igo umeo da ka\u017ee da je smeh sunce koje bri&scaron;e zimu sa ljudskog lica&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50493","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50493"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50493\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}