{"id":50490,"date":"2010-12-30T10:27:05","date_gmt":"2010-12-30T10:27:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50490"},"modified":"2010-12-30T10:27:05","modified_gmt":"2010-12-30T10:27:05","slug":"pet-nacina-da-prevarite-smrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/30\/pet-nacina-da-prevarite-smrt\/","title":{"rendered":"Pet  na\u010dina da prevarite smrt"},"content":{"rendered":"<p>Nauka ima dosta toga da ka\u017ee o tome kako da udaljite sudnji dan. Opremite se ovim insajderskim znanjem i mo\u0107i \u0107ete da ga podelite sa svojim praunucima.<\/p>\n<p><strong><br \/>\u017divite na visini<\/strong><\/p>\n<p>Nauka Studija iz 2009, koja je obu&shy;hvatila ljude iz &Scaron;vajcarske, otkrila je da oni koji \u017eive na ve\u0107oj nadmorskoj visini imaju 22 odsto manje &scaron;anse da umru od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<p>Za&scaron;to poma\u017ee? Niko nije apsolutno siguran. Nau\u010dnici ka\u017eu da je u pitanju dodatna izlo\u017eenost UVA zracima, &scaron;to zna\u010di vi&scaron;e vitamina D. Oko 77 odsto ljudi pati od nedostatka vitamina D, &scaron;to mo\u017ee dovesti do bolesti kostiju i srca.<\/p>\n<p>Va&scaron; potez Ve\u0107ina ljudi \u0107e imati koristi od uzimanja 1000 IU vitamina D na dan, tako da jedite vi&scaron;e hrane bogate ovim vitaminom. (Losos, tuna i sku&scaron;a su siguran izbor.) &quot;Ili uzimajte suplement vitamina D3&quot;, savetuje autor studije dr Adit Ginde, asistent profesora hitne pomo\u0107i na Univerzitetu Kolorado u Denveru. <\/p>\n<p><strong>Stvorite trajne veze<\/strong><\/p>\n<p>Nauka Odrasli sa \u010dvrstim prijatelj&shy;stvima i\/ili oni veoma povezani sa zajednicom su \u017eiveli u proseku 3,7 godina du\u017ee, objavila je studija iz 2010. sprovedena na Birgam Jang univerzitetu.<\/p>\n<p>Za&scaron;to poma\u017ee? &quot;Socijalna podr&scaron;ka povezana je sa boljim funkcionisanjem imunog sistema&quot;, ka\u017ee autor studije dr D\u017eulijan Holt Linstad, profesor psihologije na Birgam Jang univerzitetu. Sa zna\u010dajnim vezama u va&scaron;em \u017eivotu verovatno \u0107ete manje rizikovati da ih ugrozite.<\/p>\n<p>Va&scaron; potez \u010cesto je lak&scaron;e da u raspored uvrstite neki doga\u0111aj nego da planirate zajedni\u010dka okupljanja. Prijavite se na sajtove poput www.grupovina.com i sli\u010dnih, koji \u0107e vam stalno davati ideje i popuste za grupna dru\u017eenja. I kada se pojavi neka zgodna prilika, pozovite dru&scaron;tvo.<\/p>\n<p><strong>Perite zube<\/strong><\/p>\n<p>Nauka Ljudi koji su zube prali manje od dva puta dnevno imali su za 70 odsto ve\u0107i rizik da budu hospita&shy;lizovani zbog sr\u010danih bolesti, od onih koji su zube prali tri puta ili vi&scaron;e, zaklju\u010dila je britanska studija iz 2010.<\/p>\n<p>Za&scaron;to poma\u017ee? Oralne bakterije koje ulaze u va&scaron; krvotok mogu uzrokovati za\u010depljenje va&scaron;ih arterija. <\/p>\n<p>Va&scaron; potez &quot;Pranje zuba i \u010di&scaron;\u0107enje koncem otklanja bakterije, ali veliki broj ljudi pogre&scaron;no \u010disti zube koncem&quot;, ka\u017ee dr D\u017eudi Krajsman, profesor dentalne higijene na Njujork univer&shy;zitetu. \u010cistite pravilno: obmotajte konac tako da formira slovo C sa prednje strane zuba i zadnje strane susednog zuba. Zatim \u010distite pokretima na gore i dole.<\/p>\n<p><strong>Udi&scaron;ite sve\u017e vazduh<\/strong><\/p>\n<p>Nauka Ljudi koji su nastanjeni u gradovima koji imaju relativno dobar kvalitet vazduha \u017eive od nekoliko meseci do godinu dana du\u017ee od proseka, tvrdi studija objavljena u \u010desopisu New England Journal of Medicine.<\/p>\n<p>Za&scaron;to poma\u017ee? &quot;Zaga\u0111en vazduh je pun mikroorganizama koji mogu iza&shy;zvati zapaljenja&quot;, ka\u017ee autor studije dr Arden Poup. &quot;\u010cak i manje upale mogu da doprinesu razvoju kardiovaskularnih bolesti.&quot;<\/p>\n<p>Va&scaron; potez Bez obzira na to gde \u017eivite, mo\u017eete, umesto na trotoaru, d\u017eogirati u &scaron;umi ili parku. Na ulicama je vazduh zaga\u0111eniji zbog vozila koja prolaze i duboko disanje pove\u0107ava va&scaron;e udi&shy;sanje ovih materija.<\/p>\n<p><strong>Prihvatite svoje godine<\/strong><\/p>\n<p>Nauka U nema\u010dkoj studiji iz 2009. ljudi su pitani kako se ose\u0107aju povodom svojih godina. Oni koji su bili zadovoljni \u017eiveli su u proseku 2 godine du\u017ee od onih kojima su godine smetale.<\/p>\n<p>Za&scaron;to poma\u017ee? &quot;Prihvatanje starenja &#8211; umesto poricanja &#8211; je zdravo pona&scaron;anje&quot;, ka\u017ee autor studije dr Dejna Koter Grin, psiholog sa Nort Karolina Stejt univer&shy;ziteta. <\/p>\n<p>Va&scaron; potez &quot;Kako ljudi stare, imaju obi\u010daj da porede sebe sa sobom u mla\u0111im godinama, &scaron;to vodi razo\u010darenjima&quot;, ka\u017ee dr Koter Grin. Upore\u0111ujte se sa vr&scaron;njacima: mnogi od njih \u0107e biti gori od vas (a ostali \u0107e vam biti inspiracija).<\/p>\n<p><em>menshealth.rs<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nauka ima dosta toga da ka\u017ee o tome kako da udaljite sudnji dan. Opremite se ovim insajderskim znanjem i mo\u0107i \u0107ete da ga podelite sa svojim praunucima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50490","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50490\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}