{"id":50487,"date":"2010-12-27T10:34:14","date_gmt":"2010-12-27T10:34:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50487"},"modified":"2010-12-27T10:34:14","modified_gmt":"2010-12-27T10:34:14","slug":"dobre-strane-besa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/27\/dobre-strane-besa\/","title":{"rendered":"Dobre strane besa"},"content":{"rendered":"<p>Postoji neslaganje izme\u0111u psiholo&scaron;ke literature, koja je tradicionalno ocenjivala bes kao negativnu emociju i snimaka mozga, koji pokazuju da mozak mo\u017ee da registruje bes kao pozitivnu emociju.<\/p>\n<p>U su&scaron;tini, skeniranje mozga potvr\u0111uje ono &scaron;to ve\u0107 znamo u vezi sa ose\u0107anjima: neki ljudi su pozitivni a neki negativni. Sre\u0107a je, na primer, pozitivna &#8211; kada su ljudi dobro raspolo\u017eeni, oni \u0107e pokazivati ve\u0107u aktivnost u levoj strani mozga. Emocije kao &scaron;to su depresija ili nervoza su negativne i tada \u0107e mozak pokazivati ve\u0107u aktivnost u desnoj hemisferi.<\/p>\n<p>A &scaron;ta je sa besom: da li je pozitivan ili negativan? Odgovor nije tako o\u010digledan.<\/p>\n<p>&bdquo;Postoji ne&scaron;to posebno u besu&quot;, tvrdi Henk Arts, psiholog na Univerzitetu u Utrehtu (Holandija). &bdquo;Ponekad ima negativne efekte, ali mo\u017ee da izazove i pozitivna ose\u0107anja koja te motivi&scaron;u da radi&scaron; stvari koje voli&scaron;. \u017deleli smo da otkrijemo kako ta\u010dno to funkcioni&scaron;e.&quot;<\/p>\n<p>Neke novije studije stavljaju u prvi plan pozitivne karakteristike besa, ali Arts i drugi eksperimentalni psiholozi na Univerzitetu u Utrehtu su \u017eeleli da istra\u017euju dalje. U okviru njihove najnovije studije oni su na kompjuteru pokazali ispitanicima (oko 200 njih) razli\u010dite slike predmeta kao &scaron;to su olovke i nao\u010dare, dok su primetno besna, stra&scaron;na ili bezizra\u017eajna lica bila postavljena u uglu ekrana.<\/p>\n<p>Potom, da bi pratili efekat nesvesnih asocijacija, pitali su u\u010desnike da li su \u017eeleli predmet sa ekrana. Neke od njih su zamolili da stegnu pesnicu &scaron;to ja\u010de mogu ako bi po\u017eeleli odre\u0111en predmet. Rezultati su pokazali da ispitanici ne \u017eele predmete u kombinaciji sa zastra&scaron;uju\u0107im izrazima lica, &scaron;to je o\u010dekivan odgovor koji izaziva negativna priroda ovih ose\u0107anja. Osobe koje su videle ljutita lica, ne samo da su vi&scaron;e \u017eelele predmet, ve\u0107 su ja\u010de stezali ruku, pokazuju\u0107i da su spremni da ulo\u017ee napor da dobiju predmet.<\/p>\n<p>&bdquo;Rezultati su bili neo\u010dekivani. Obi\u010dno bes i strah idu ruku pod ruku &#8211; bes pla&scaron;i ljude. Ali ako razdvojite ove dve emocije, one imaju razli\u010dite efekte kada su povezane sa predmetima.&quot;<\/p>\n<p>Mo\u017eda \u010dak i vi&scaron;e iznena\u0111uju rezultati prate\u0107e studije koja uskoro treba da bude objavljena. Koriste\u0107i pribli\u017eno isti na\u010din ispitivanja, istra\u017eiva\u010di su ispitivali da li izrazi besa imaju uticaj na vi\u0111enje konkretnih predmeta. Ispostavilo se da su ljudi daju ve\u0107u vrednost olovkama koje su dolazile zajedno sa ljutitim licima. Nije u potpunosti jasno zbog \u010dega bes motivi&scaron;e na takvo pona&scaron;anje.<\/p>\n<p>&bdquo;Bes na licu se mo\u017eda posmatra kao izazov,&quot; ka\u017ee psiholog Filip Gejbl.. Me\u0111utim Arts nudi drugo obja&scaron;njenje, do kojeg je do&scaron;ao nakon &scaron;to je &scaron;est puta pogledao snimke pobednika Tur de Fransa (Tour de France) pobednika Lensa Armstronga: &bdquo;Postoji slika ovog momka kada se na&scaron;ao blizu cilja i mo\u017eete mu videti bes na licu ali se isto tako vidi i odlu\u010dnost,&quot; ka\u017ee Arts.<\/p>\n<p>&bdquo;Ono &scaron;to je zanimljivo na izrazu lica koje pokazuje bes je &scaron;to se potpuno poklapa sa licem koje pokazuje odlu\u010dnost.&quot; Dalja istra\u017eivanja su neophodna, tvrdi Arts, da bismo otkrili da li klju\u010dno ose\u0107anje le\u017ei negde izme\u0111u besa i odlu\u010dnosti. Ali za sada, on nagla&scaron;ava da u\u010desnici u ovoj studiji nisu sami iskusili bes, ve\u0107 &bdquo;je to bila samo njihova percepcija besa koji smo mi aktivirali.&quot;<\/p>\n<p>Granica izme\u0111u besa i percepcije besa je od klju\u010dnog zna\u010daja. Bes mo\u017ee da vodi do nagona za povre\u0111ivanjem, a ponekad \u010dak i do potrebe za uni&scaron;tavanjem ciljnog predmeta.&quot; Ipak, na\u010din na koji percipiramo bes treba da bude posebno pitanje.<\/p>\n<p>Druga studija pokazuje slu\u010daj gde je bes bio glavno motivaciono sredstvo pokazuju\u0107i vo\u0111ama tima da je to ono &scaron;to &bdquo;gura&quot; njihove \u010dlanove da reaguju iskazuju\u0107i ljutnju, ali samo ako su se \u010dlanovi tima manje slagali sa vo\u0111om u po\u010detku. \u010clanovi tima su bolje reagovali na vo\u0111e tima koji su odavali sre\u0107no raspolo\u017eenje i vi&scaron;e su se slagali sa njima.<\/p>\n<p>Posledice ovih otkri\u0107a su, najbla\u017ee re\u010deno, intrigantne. Zamislite prakti\u010dne posledice. Mogu li, na primer, ljututi tipovi menad\u017eera da podstaknu neke od nas da kupujemo vi&scaron;e ili radimo vi&scaron;e i bolje? Mo\u017eda, ali ne\u0107emo biti suvi&scaron;e sre\u0107ni zbog toga.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji neslaganje izme\u0111u psiholo&scaron;ke literature, koja je tradicionalno ocenjivala bes kao negativnu emociju i snimaka mozga, koji pokazuju da mozak mo\u017ee da registruje bes kao pozitivnu emociju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50487","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50487\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}