Ve\u0107 stolje\u0107ima se astronomi i zvjezdoznalci sva\u0111aju oko toga je li se doista na dan ro\u0111enja Isusa nad Betlehemom pojavila zvijezda? Koju su to zvijezdu slijedila tri kralja, ili je to bio neki drugi astrološki fenomen? <\/p>\n
Tri kralja – ili mudraca po nekim predajama – odmah su znala da se nešto va\u017eno dešava kada su vidjela znak na nebu. Teolog i stru\u010dnjak za Novi zavjet iz Leipziga Jens Herzer ukazuje da su kraljevi iz dalekih zemalja prema nebeskoj pojavi zaklju\u010dili kako se rodio novi kralj. Kona\u010dno, prorok Bileam je pretskazao kako \u0107e se, kada osvane zvijezda u Jakobu, podi\u0107i \u017eezlo u Izraelu.<\/p>\n
"Va\u017eni ljudi ostavljaju tragove na nebu"<\/p>\n
Od davnih dana se vjerovalo da va\u017eni ljudi ne dolaze na svijet a da ne ostave traga na nebu. Osvane zvijezda ili padne s neba, zamra\u010di se mjesec ili sunce. Profesor teologije podsje\u0107a kako je povijest puna takvih pri\u010da: "Prirodne pojave, nebeski fenomeni prilikom ro\u0111enja ili smrti va\u017enih osoba – sve to spada na neki na\u010din u repertoar kada se pri\u010da o tim osobama."<\/p>\n
Stari Babilonci su ve\u0107 temeljito prou\u010davali zvjezdano nebo i me\u0111u prvima su vjerovali da postoji veza izme\u0111u zvijezda i politike. Doktorica teologije Hannah Müller objašnjava kako je to, u osnovi, vjerovanje da se ono što se dešava na nebu dešava i na zemlji. "Stari babilonski sve\u0107enici su se bavili zvijezdama kako bi izra\u010dunali pomra\u010denje mjeseca. To je postalo va\u017eno tek kada se trebalo odrediti kada \u0107e se provesti neki kultni obredi a kada ne."<\/p>\n
Bogovi preuzimaju zvjezdano nebo<\/p>\n
Stari Grci su uveli novi element u prou\u010davanju zvijezda: pojedina nebeska tijela su pripisali bo\u017eanstvima. Mars je postao bog rata, Merkur je zadu\u017een za trgovinu, Venera za ljepotu. Saturn je postao poznat kao zvijezda \u017eidova, a Jupiter je, naravno, bio kraljevska zvijezda. Astronomi se na\u010delno sla\u017eu da se prije 2011 godina doista dogodilo nešto neobi\u010dno: susreli su se Saturn i Jupiter i to u sazvije\u017e\u0111u Riba. <\/p>\n
To je jedino moglo zna\u010diti da je kod \u017didova ro\u0111en novi kralj. Kada Matija u svom evan\u0111elju pošalje na put zvjezdoznalca s istoka – dakle iz Babilona, time onda navodi svojevrsni dokaz kako se doista moralo raditi o izuzetnom doga\u0111aju, smatra Hannah Müller: "On se time poziva na glasovito središte astronomije što je bio Babilon. Ako su došli iz tog centra znanja, onda – da tako ka\u017eemo – to moraju biti stru\u010dnjaci koji znaju što rade."<\/p>\n
"Sin zvijezda"<\/p>\n
Prema drugim interpretacijama, nije uop\u0107e va\u017eno je li se na nebu te no\u0107i pojavilo nešto izuzetno, nego Ambrozije iz \u010detvrtog stolje\u0107a objašnjava kako je Isus sam zvijezda u tajni postanka \u010dovjekom. I tu postoji duga tradicija kod \u017didova: vladar se sam predstavlja kao zvijezda, kao što podsje\u0107a teolog Jens Herzer: "Bar Kohba koji je poveo drugi ustanak \u017didova po\u010detkom 2. stolje\u0107a je sam sebi dao to ime. Ono zapravo zna\u010di ‘Sin zvijezda’. Dao je kovati novac na kojem je tako\u0111er bila zvijezda i to jasno pokazuje da je dolazak Spasitelja povezan i s takvim astrološkim simbolima. <\/p>\n
Kona\u010dno, zvijezda je i kasnije ostala znakom promjene i bo\u017eanskog nadahnu\u0107a: bilo da je rije\u010d o crvenoj zvijezdi kojom su se krasili komunisti ili zlatnoj za kojom još uvijek stupaju Kinezi. Izumitelj umjetnog jezika esperanta Zamenhof se nadao kako \u0107e \u010ditav svijet slijediti njegovu, zelenu zvijezdu, a o\u010devi nezavisnosti Amerike su svoju zastavu opet okitili sa 13 bijelih zvijezda. <\/p>\n