\u010cinjenica da ste se rodili u nekom od zimskih mjeseci mogla bi dugoro\u010dno utjecati na vaš biološki sat, raspolo\u017eenje i osobnost, pokazalo je novo istra\u017eivanje <\/p>\n
Prema studiji, objavljenoj na stranici Nature Neuroscience, miševi koji se ra\u0111aju zimi, u razdoblju s manje dnevnog svjetla, imaju kasnije u \u017eivotu znatno više problema s biološkim satom od svojih ro\u0111aka koji se ra\u0111aju ljeti.<\/p>\n
To je prvo istra\u017eivanje te vrste provedeno na sisavcima, a moglo bi objasniti zašto su ljudi \u010diji ro\u0111endani padaju u zimskim mjesecima skloniji bipolarnoj depresiji, shizofreniji i sezonskim poreme\u0107ajima.<\/p>\n
‘Znamo da biološki sat regulira raspolo\u017eenje ljudi’, rekao je voditelj istra\u017eivanja Douglas McMahon, biolog na Univerzitetu Vanderbilt u Tennesseeju. ‘Ako je ovaj mehanizam sli\u010dan ljudskom, mogao bi utjecati ne samo na brojne poreme\u0107aje u ponašanju, ve\u0107 i na op\u0107i ustroj osobnosti.’<\/p>\n
Zamjena godišnjih doba<\/strong><\/p>\n McMahon i njegov tim svoj su eksperiment zapo\u010deli uzgojem miševa koji su od maj\u010dine sise odbijani u tri razdoblja – ljetnom sa 16 sati svjetla i osam tame, zimskom s osam sati svjetla i 16 tame te tre\u0107em sa 12 sati svjetla i 12 tame.<\/p>\n Nakon odbijanja, mladi su miševi preba\u010deni na nove svjetlosne cikluse. Polovina zimskih miševa ostala je u zimskom ciklusu, dok je polovina preba\u010dena na ljetni. Ljetni miševi podijeljeni su na isti na\u010din. Miševi uzgajani u ciklusima s jednakim trajanjem ‘dana’ i ‘no\u0107i’ podijeljeni su u tri skupine – jedni su ostali na istom re\u017eimu, drugi su preba\u010deni na zimsko vrijeme, a tre\u0107i na ljetno. Nakon 28 dana, svi su završili u trajnoj tami, \u010dime je isklju\u010den utjecaj svjetlosti na njihove biološke satove kako bi se procijenio ugra\u0111eni biološki ciklus svakog od njih.<\/p>\n ‘Htjeli smo vidjeti utje\u010du li svjetlosni signali na razvoj njihovih bioloških satova’, rekao je McMahon.<\/p>\n Rezultati su pokazali da utje\u010du. Ljetni miševi ponašali su se jednako bilo da su stavljeni u ljetni ciklus ili u zimski. Po\u010deli su tr\u010dkarati u vrijeme koje su jednom usvojili kao ve\u010der, nastavili aktivnosti deset sati i potom se odmarali 14 sati. Me\u0111utim, zimski miševi nisu tako dobro reagirali na sezonske promjene. Oni koji su ostali na zimskom vremenu, nastavili su sa svojom rutinom od deset sati aktivnosti i 14 odmora. Za razliku od njih, miševi koji su preba\u010deni na ljetno vrijeme ostali su aktivni gotovo dva sata dulje.<\/p>\n U studiji su korišteni genetski modificirani miševi kojima su mozgovi, tijekom aktivnosti, svijetlili zelenim svjetlom. Uz pomo\u0107 tog svjetla znanstvenici su pratili zbivanja u tzv. suprahijazmatskoj jezgi (SCN), sjedištu biološkog sata u središtu mozga. Kod ljetnih miševa vrhunac SCN aktivnosti zabilje\u017een je u suton i nastavio se 10 sati. Zimski miševi koji su ostali u zimskom ciklusu do\u017eivljavali su vrhunac oko sat vremena nakon sutona i ostajali aktivni deset sati. No biološki sat zimskih miševa preba\u010denih na ljetno vrijeme bio je najaktivniji dva sata prije sutona i nastavio je aktivnost gotovo 12 sati.<\/p>\n Znanstvenici još nisu sigurni reagiraju li ljudi na sli\u010dan na\u010din na izlo\u017eenost svjetlu, me\u0111utim, McMahon isti\u010de da su pretjerane reakcije zimskih miševa na promjene godišnjih doba ‘iznena\u0111uju\u0107e sli\u010dne’ sezonskim poreme\u0107ajima kod ljudi.<\/p>\n Što je sezonski afektivni poreme\u0107aj (zimska depresija)<\/strong><\/p>\n Sezonski poreme\u0107aj raspolo\u017eenja podrazumijeva razvoj depresivnih epizoda ovisno o izmjeni godišnjih doba. Njegov uzrok dosad nije do kraja razjašnjen. Znanstvenici su ranije smatrali da ga uzrokuje pove\u0107ana razina melatonina u krvi izazvana smanjenim izlaganjem Sun\u010devu svjetlu. Melatonin je hormon koji se tijekom mraka stvara u tijelu. No istra\u017eivanja melatonina zasad nisu dala kona\u010dne odgovore. Neki znanstvenici vjeruju da nedostatna koli\u010dina Sun\u010deve svjetlosti mijenja tzv. cirkadijalni ritam, koji utje\u010de na biološki sat. Ta je teorija prihvatljivija jer objašnjava ve\u0107u u\u010destalost zimskih depresija u podru\u010djima u kojima su dani kra\u0107i.<\/p>\n Sezonska depresija je \u010detiri puta u\u010destalija u \u017eena nego u muškaraca. U prosjeku se javlja nakon 23. godine \u017eivota, a postupno se smanjuje starenjem. Ako ste primijetili simptome depresije tokom najmanje dvije zime uzastopno, uz poboljšanje simptoma tokom prolje\u0107a i ljeta, mogu\u0107e je da bolujete od sezonskog poreme\u0107aja raspolo\u017eenja.<\/p>\n Tportal.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cinjenica da ste se rodili u nekom od zimskih mjeseci mogla bi dugoro\u010dno utjecati na vaš biološki sat, raspolo\u017eenje i osobnost, pokazalo je novo istra\u017eivanje <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50474","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50474"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50474\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}