{"id":50471,"date":"2010-12-11T11:29:58","date_gmt":"2010-12-11T11:29:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50471"},"modified":"2010-12-11T11:29:58","modified_gmt":"2010-12-11T11:29:58","slug":"zasto-je-zalfija-bila-sveta-biljka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/11\/zasto-je-zalfija-bila-sveta-biljka\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je \u017ealfija bila sveta biljka?"},"content":{"rendered":"<p>\u017dalfija je oduvek zauzimala posebno mesto u le\u010denju, a u starom Rimu je bila sveta biljka. Ipak, savremenoj farmaceutskoj industriji nije bilo u interesu da ovako lekovita biljka bude zvani\u010dan lek, pa je vremenom potiskivana i zaboravljana.<\/p>\n<p>\u017dalfija (kadulja, Salvia officinalis) je jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka, a poreklo vodi iz isto\u010dne Evrope i male Azije. Najkvalitetnija \u017ealfija raste na moru jer na tom podneblju zbog velikog broja sun\u010danih dana dolazi do stvaranja ve\u0107e koli\u010dine etarskog ulja nego kod \u017ealfija koje rastu kontinentalno. Jadranska ili Dalmatinska \u017ealfija (po poreklu) je vrlo cenjena, jer ima etarsko ulje sa vrlo dobrim odnosom komponenti. <\/p>\n<p>\u017dalfija je u starom Rimu i Gr\u010dkoj imala status panacee (leka za sve bolesti), a smatrana je svetom biljkom. Iz tog vremena ostala je \u010duvena pitalica: Cur moriatur homo, cui salvia crescit in horto? (Za&scaron;to da umre \u010dovek kome u vrtu raste \u017ealfija?) To je svojevrsna preporuka da se \u017ealfija redovno koristi za dug i zdrav \u017eivot.<\/p>\n<p>I Englezi su je vrlo cenili, pa su tako stvorili i izreku: He that would life for age, must in May eat the sage (Onaj koji \u017eeli dugo da \u017eivi, mora u maju jesti \u017ealfiju). I sama re\u010d \u017ealfija na engleskom (sage) zna\u010di mudrost.<\/p>\n<p>Danas je \u017ealfija po savremenim evropskim nau\u010dnim normama priznata od strane European Medicines Agency kao tradicionalni biljni lek za slede\u0107e indikacije: blage poreme\u0107aje varenja, kao &scaron;to su goru&scaron;ica ili nadutost, protiv poja\u010danog znojenja, u terapiji upalnih procesa u ustima i grlu, kod bla\u017eih ko\u017enih infekcija*.<\/p>\n<p>\u017dalfija se koristi za brojne indikacije, a \u010desto kao tonik za pove\u0107anje snage i vra\u0107anje energije celom organizmu. Najzna\u010dajnije dejstvo \u017ealfije ispoljava se upravo dejstvom njenog etarskog ulja. Ovo etarsko ulje je odli\u010dan antiseptik i antibiotik te se koristi kod razli\u010ditih infekcija i upala, a naj\u010de&scaron;\u0107e za ispiranje upaljenog grla, usta ili desni.<\/p>\n<p>\u017dalfija tako\u0111e stimuli&scaron;e varenje, lu\u010denje sokova, smanjuje gr\u010deve i nadimanje te doprinosi regulaciji rada \u017eeluca i creva. Smatra se i kao efikasno sredstvo za \u010di&scaron;\u0107enje jetre, a bez zdrave jetre, ne mo\u017ee ni \u010ditav organizam biti zdrav jer tada dolazi do akumulacije toksina u organizmu. U narodu se \u017ealfija naziva i &bdquo;d\u017eiger trava&quot;, &scaron;to samo za sebe govori o njenoj upotrebi u terapiji oboljenja jetre (ciroze, hepatitis (\u017eutica), masna jetra)**.<\/p>\n<p>\u017dalfija ima svojstvo da smanjuje gr\u010deve pa se koristi kod neuroza, depresija, nervne napetosti. Ima izuzetna tonizuju\u0107a svojstva, krepi osobe koje su dugo bile bolesne, vra\u0107a snagu anemi\u010dnima, apati\u010dnima, podi\u017ee nivo energije i ja\u010da ceo organizam. \u017dalfija uti\u010de na pankreas, pa posledi\u010dno dovodi i do smanjenja nivoa &scaron;e\u0107era u krvi. \u017dalfija se tradicionalno koristi kao sredstvo za smanjenje znojenja, kao \u010daj, ali i u kremama protiv znojenja tela ili stopala. Kod \u017eena u menopauzi \u017ealfija dovodi do regulacije znojenja (smanjuje poja\u010dano znojenje) i smanjuje valinge (napade vru\u0107ine). \u017dalfija sadr\u017ei i materije sli\u010dne \u017eenskim polnim hormonima, kao i materije za smanjenje gr\u010deva pa se primenjuje i kao lek za bolne menstruacije, probleme sa mesntrualnim ciklusom, krvarenja&#8230; Zbog svog antibioti\u010dkog i antigljivi\u010dnog dejstva \u017ealfija se koristi i za vaginalno ispiranje kod razli\u010ditih vrsta infekcija, a nekad ulazi i u sastav biljnih vaginaleta.<\/p>\n<p>Kod ko\u017enih infekcija, rana, \u010direva, akni, li&scaron;ajeva&#8230; \u017ealfija se koristi zbog svojih antisepti\u010dnih svojstava.<\/p>\n<p>Na disajne puteve deluje kao prirodni antibiotik (etarsko ulje uni&scaron;tava patogene mikroorganizme), a smanjuje i gr\u010deve disajnih puteva. Koristi se kod opstruktivnog bronhitisa i astme.<\/p>\n<p>\u017dalfija pobolj&scaron;ava krv i krvnu sliku, popravlja cirkulaciju, pa se ne savetuje osobama koje su stalno crvene u licu.<\/p>\n<p>\u017dalfija ima efekat i na smanjenje telesne temperature, pa se nekada koristi i u takve svrhe.<\/p>\n<p>Tu naravno nije kraj njenoj upotrebi jer je \u017ealfija jedna od najlekovitijih biljaka sa ovih prostora. Zato je i bila sveta biljka starim Rimljanima. Njena lekovita svojstva, iako u mnogome zaboravljena i zanemarena, svakako tra\u017ee (mame) da se ova lekovita biljka dalje ispituje, upoznaje i upotrebljava.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/modules\/AMS\/article.php?storyid=8208\">Biologija.com.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017dalfija je oduvek zauzimala posebno mesto u le\u010denju, a u starom Rimu je bila sveta biljka. Ipak, savremenoj farmaceutskoj industriji nije bilo u interesu da ovako lekovita biljka bude zvani\u010dan lek, pa je vremenom potiskivana i zaboravljana. \u017dalfija (kadulja, Salvia officinalis) je jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka, a poreklo vodi iz isto\u010dne Evrope i male [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50471","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50471"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50471\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}