{"id":50453,"date":"2010-11-23T08:53:42","date_gmt":"2010-11-23T08:53:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50453"},"modified":"2010-11-23T08:53:42","modified_gmt":"2010-11-23T08:53:42","slug":"zivotinje-pomazu-u-lijecenju-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/11\/23\/zivotinje-pomazu-u-lijecenju-bolesti\/","title":{"rendered":"\u017divotinje poma\u017eu u lije\u010denju bolesti"},"content":{"rendered":"

Znanstvenici su došli do spoznaja o višestrukom pozitivnom utjecaju doma\u0107ih \u017eivotinja na zdravlje: ma\u010dke poma\u017eu ljudima u osloba\u0111anju od stresa i umora, psi u br\u017eem zarastanju rana, jahanje je savršen…<\/em><\/p>\n

Za razliku od davnih vremena kada su se ljudi i \u017eivotinje zajedni\u010dki borili za pre\u017eivljavanje u nepovoljnim prirodnim uvjetima i pritom bili ili partneri ili suparnici, sada se njihov odnos u mnogo \u010demu promijenio i izgubio karakteristike ravnopravnosti. U modernom svijetu ljudi više ne poštuju \u017eivotinje: ili im slu\u017ee za potrebe prehrane ili im, u najboljem slu\u010daju, dodjeljuju ulogu \u017eivih igra\u010daka za razonodu u trenucima kada nisu okupirani svojim svakodnevnim poslovima.<\/p>\n

U razli\u010ditim mitologijama, baš kao i u bajkama, stalno se javlja tema \u017eivotinja kao najva\u017enijih ljudskih pomaga\u010da. Šamani ih do\u017eivljavaju kao vodi\u010de kroz nematerijalne svjetove koji im poma\u017eu kada zapadnu u neku kriznu situaciju. Štoviše, šamanska tradicija podu\u010dava kako svatko od nas u sebi ima neki karakteristi\u010dni \u017eivotinjski identitet putem kojeg kontaktira s odre\u0111enom \u017eivotinjskom vrstom. Te \u017eivotinje tada postaju naši zaštitnici koji nas prate kroz \u017eivot i poma\u017eu nam da nau\u010dimo neke glavne lekcije.<\/p>\n

Osim što mogu biti najbolji ljudski prijatelji, \u017eivotinje nam mogu pomo\u0107i i pri lije\u010denju razli\u010ditih bolesti. U ledenom dobu ljudi su zbog velike hladno\u0107e, u nastojanju da se zagriju, \u010desto spavali uz \u017eivotinje. Današnji znanstvenici došli su do spoznaja o višestrukom pozitivnom utjecaju doma\u0107ih \u017eivotinja na zdravlje. Primjerice ma\u010dke ljudima uveliko poma\u017eu u osloba\u0111anju od stresa i umora.<\/p>\n

Ameri\u010dki psiholog Boris Levinson prvi je primijenio ideju "lije\u010denja \u017eivotinjama" na uobi\u010dajeni proces milovanja \u017eivotinje izme\u0111u ušiju. Ta ideja se prvi put javila u šezdesetim godinama prošlog stolje\u0107a. Psiholozi su po\u010deli koristiti tu metodu za lije\u010denje autisti\u010dne djece. No, ni Levinsonova metoda nije bila potpuna inovacija. Zna se kako su u 18. stolje\u0107u lije\u010dnici u psihijatrijskoj bolnici York Retreat u Engleskoj dr\u017eali ma\u010dke, pse, ze\u010deve i ptice isklju\u010divo kao pomo\u0107 u lije\u010denju pacijenata. Pritom je najpopularnija bila "ma\u010dja terapija" tj. lije\u010denje pomo\u0107u kontakta s ma\u010dkama.<\/p>\n

Naime, ma\u010dje predenje na frekvenciji od \u010detiri do 16 Hz na neki na\u010din poboljšava ljudski imunitet. Ma\u010dke imaju misterioznu sposobnost da identificiraju bolesni organ kod neke osobe. Kada ma\u010dka osjeti da njen vlasnik ima neko bolno ili nezdravo mjesto u organizmu, smjesti se uz osobu, prede, nagazi na njega i s vremena na vrijeme ga lagano ogrebe svojim kand\u017eama. Dobra "ma\u010dja terapija" mo\u017ee pomo\u0107i kod stresa, umora, glavobolje, sni\u017eava visoki tlak, normalizira puls, ubla\u017eava reumatske i \u017eelu\u010dane bolove.<\/p>\n

Pristalice te terapije napominju kako za lije\u010denje razli\u010ditih bolesti treba koristiti razli\u010dite vrste ma\u010daka. Dlakavije ma\u010dke, poput perzijskih, dobre su za one koji pate od osteokondritisa, neuralgije ili nesanice. Ljudi s bolesnom jetrom ili bubrezima, koji pate od gastritisa ili kolitisa, trebaju nabaviti ma\u010dku glatke dlake. Štoviše, zna se da su \u017eenke dobre za lije\u010denje bolesti \u017eivaca, dok mu\u017ejaci bolje lije\u010de artrozu i sli\u010dne boljke.<\/p>\n

Odmah iza ma\u010daka po pozitivnom djelovanju na ljude dolaze psi. Ljudi koji še\u0107u svoje pse nekoliko puta na dan ne pate od hipodinamije. Isto tako, pse\u0107a slina sadr\u017ei likozime, antiinfektivne agense koji poma\u017eu u br\u017eem zarastanju rana. Veliki psi imaju vrlo aktivan alfa ritam, pa pacijenti sa sr\u010danom insuficijencijom mogu pola sata na dan dr\u017eati ruke blizu pse\u0107eg srca kako bi se osje\u0107ali bolje.<\/p>\n

Nakon ma\u010daka i pasa svakako treba spomenuti i konje. Jahanje je savršen lijek za rehabilitaciju pacijenata s problemima kralje\u017enice, miši\u0107nom distrofijom, paralizom nogu ili artritisom. U Engleskoj jahanje se koristi \u010dak i za lije\u010denje ovisnika o drogama. Terapija u koju su uklju\u010deni delfini dobra je za psihološki oporavak pacijenata nakon prometnih nesre\u0107a. U Africi se za lije\u010denje nekih bolesti koriste slonovi, dok u Australiji glavnu ulogu imaju klokani. <\/p>\n

tportal<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici su došli do spoznaja o višestrukom pozitivnom utjecaju doma\u0107ih \u017eivotinja na zdravlje: ma\u010dke poma\u017eu ljudima u osloba\u0111anju od stresa i umora, psi u br\u017eem zarastanju rana, jahanje je savršen…<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50453","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50453","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50453"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50453\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}