Nakon primata psi su najviše sli\u010dni ljudima u iskazivanju emocija od bilo koje druge \u017eivotinje. Neke njihove emocionalne reakcije su toliko sli\u010dne našima da ih mi redovito humaniziramo. Osim iskazivanja sre\u0107e, oduševljenja, ljubavi, tuge, \u017ealosti, uznemirenosti, ljubomore, tjeskobe, bijesa i straha, znanstvene studije pokazuju da su psi sposobni osje\u0107ati i iskazati kompleksnije osje\u0107aje poput nepovjerenja i pesimizma.<\/p>\n
Ljudi imaju sklonost mišljenju da ku\u0107ni ljubimci i ostale \u017eivotinje pro\u017eivljavaju emocije sli\u010dno kao i oni sami, ali to ne mo\u017eemo saznati direktno jer su sve emocije osobne. Saznanja iz psihologije \u010dovjeka mogu pomo\u0107i u istra\u017eivanju iskazivanja i zamje\u0107ivanja emocija kod \u017eivotinja. Takva povezanost je primijenjena u istra\u017eivanju kompleksnijih osje\u0107aja pasa.<\/p>\n
Psi imaju sklonost imitacije emotivnih reakcija svojih vlasnika kako bi pru\u017eili moralnu potporu svom vlasniku. Oni te\u017ee kontaktu s osobama ili objektima koji im pru\u017eaju prijateljski osje\u0107aj, dok izbjegavaju onoga ili ono što ih plaši. \u010cesto \u0107e se pas pretvarati da ne vidi \u010dovjeka ili drugu \u017eivotinju koju ne voli ili ga odbija. Mnogi izrazi lica psa sli\u010dni su kao i kod \u010dovjeka te tako pas pokazuje iskren smiješak, zabrinuto mrštenje, sumnji\u010davo škiljenje, upitan i zavodljiv pogled. Smiješak popra\u0107en poluzatvorenim o\u010dima sa spuštenim ušima im pak ozna\u010dava ugodu. Uz izraze na licu, psi pokazuju svoje emocije ve\u0107inom kroz govor cijelog tijela. Mahanje repom predstavlja prijateljsko raspolo\u017eenje, dok nije dobro prilaziti psu koji re\u017ei i ima uko\u010deno tijelo s fiksiranim pogledom. <\/p>\n
Psi prema ljudima \u010desto izra\u017eavaju svoje emocije glasom, \u010dije je zna\u010denje obi\u010dno posve jasno. Me\u0111u sobom pak psi rje\u0111e komuniciraju glasom, a više polo\u017eajem tijela i gestama. Zvu\u010dni znakovi su elementarni i uglavnom jednostavni. Tako \u0107e se glasati ukoliko su gladni, \u017eedni, ukoliko \u017eele iza\u0107i ili vas zovu da po\u0111ete s njim. Kombinacija zvu\u010dnih signala grgljanja i lave\u017ea mo\u017ee se interpretirati kao oduševljenje i veselje. <\/p>\n
Profesor Mike Mendel sa Sveu\u010dilišta u Bristolu voditelj je nedavno provedenog istra\u017eivanja u kojemu je utvr\u0111ena povezanost osje\u0107aja anksioznosti kod pasa s njihovom percepcijom svijeta oko sebe. Otkriveno je, naime, da \u0107e pas koji razmišlja pozitivno biti manje tjeskoban kada bude ostavljan sam kod ku\u0107e od pesimisti\u010dnog psa. U studiji koja je za cilj imala odrediti pesimisti\u010dna ili optimisti\u010dna opredjeljenja kod pasa znanstvenici su trenirali pse iz azila tako da su postavili posude pune hranom u odre\u0111eni dio prostorije, takozvani „pozitivni prostor", dok su prazne posude stavljali u drugi dio prostorije, takozvani „negativni prostor". Posude bi zatim postavili na neodre\u0111enu lokaciju izme\u0111u pozitivnog i negativnog prostora.<\/p>\n
Profesor Mendel je u studiji objavljenoj u \u010dasopisu Current Biology objasnio: „Pse koji su odmah otr\u010dali do neodre\u0111ene lokacije i o\u010dekivali hranu kao pozitivni poticaj ocijenili smo kao relativne optimiste. Zanimljivo, ti su psi bili isti oni koji su pokazivali i manje znakova tjeskobe kada bi bili ostavljeni sami neko vrijeme. Studije su pokazale kako oni psi koji, kada su ostavljeni sami, pokazuju znakove razdvojenosti te uništavaju objekte oko sebe i u\u010destalo laju zapravo pokazuju znakove pesimisti\u010dnog prosu\u0111ivanja." <\/p>\n