{"id":50437,"date":"2010-11-07T10:07:02","date_gmt":"2010-11-07T10:07:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50437"},"modified":"2010-11-07T10:07:02","modified_gmt":"2010-11-07T10:07:02","slug":"sta-kaze-konfucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/11\/07\/sta-kaze-konfucije\/","title":{"rendered":"\u0160ta ka\u017ee Konfu\u010dije?"},"content":{"rendered":"<p>Konfu\u010dije, ili u prevodu &quot;U\u010ditelj Kung&quot; je \u017eiveo od 551-479. pre nove ere, bio je kineski mislilac i filizof \u010dija su u\u010denja ostala duboko u osnovi azijske misli i \u017eivota.<\/p>\n<p>Najpoznatiji izvor njegovih mudrosti jesu &quot;Analekti&quot;, delo koje je sastavljeno mnogo godina nakon njegove smrti. Neke njegove misli su univerzalne i vanvremenske, imaju istovetnu va\u017enost i kao dana kada ih je izgovorio.<\/p>\n<p>Konfu\u010dije ka\u017ee&#8230; <\/p>\n<p><strong>1. &quot;Nikad ne name\u0107i drugome ono &scaron;to sebi ne \u017eli&scaron;.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Ovo je zlatno pravilo saose\u0107anja. Ne saose\u0107anja kao sa\u017ealjevanja jer to nije pravo saose\u0107anje. U pravom smislu, saose\u0107anje je posmatranje drugoga kao 100% ravnog i jednakog sebi (vrednosnim sistemom, ne povr&scaron;inom). Tako nikoga ne mo\u017eete povrediti a da istovremeno ne povredite sebe. To nikako ne zna\u010di da gubite svoju individualnost, naprotiv, samo je prime\u0107ujete i poklanjate drugome. <\/p>\n<p><strong>2. &quot;Pravo znanje je umeti primetiti razmere neznanja nekog drugog.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Neznanje je voljno izbegavanje ili odbijanje saznavanja. To zna\u010di ne pro&scaron;iriti svoje vidike da bi se do&scaron;lo do sveobuhvatnije istine. Primer bi bilo rasisti koji ne uvi\u0111aju da smo zaista svi jednaki. Krajnja istina bi bila ona bez neznanja, ona gde se sre\u0107u svest i sve &scaron;to postoji. U budizmu se neznanje (Avidy\u0101) smatra najdubljom patnjom. Jo&scaron; jedna Konfu\u010dijeva je: &quot;Neznanje je no\u0107 uma, ali no\u0107 bez zvezda i meseca.&quot; <\/p>\n<p><strong>3. &quot;\u010cujem i zaboravljam. Vidim i se\u0107am se. \u010cinim i razumem.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Su&scaron;tina je da moramo sami ne&scaron;to iskusiti da bismo ga potpuno razumeli. Ako slu&scaron;amo ne&scaron;to, to mo\u017ee biti zanimljivo. Ako gledamo mo\u017ee biti lepo. Ali samo ako se nama ne&scaron;to de&scaron;ava, mo\u017eemo znati kakvo je u biti. Zamislite ne&scaron;to divno kao Olimpijsku medalju ili ne&scaron;to pora\u017eavaju\u0107e kao smrt voljene osobe. Da li mo\u017eete razumeti gledanjem ili slu&scaron;anjem ili morate pro\u017eevite da biste razumeli? <\/p>\n<p><strong>4. &quot;Sve poseduje lepotu, ali je ne vide svi.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Odbacivanje unutarnje maske kroz koju posmatramo i ocenjujemo svet. Potrebno je gledati stvari onakve kakve jesu zapravo. Kao novoro\u0111en\u010de. Tada \u0107emo ponovo mo\u0107i da vidimo, bez da stavljamo etikete. Kada uspemo u tome, vidimo da sve u prirodi stoji ba&scaron; kako treba. U svojoj prirodnoj lepoti. <\/p>\n<p><strong>5. &quot;Superioran \u010dovek je svestan ispravnosti, inferioran je svestan prednosti.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Jo&scaron; jedna odgovaraju\u0107a izreka je: &quot;Cilj superioronog \u010doveka je istina.&quot; Govori se o vrednosti integriteta. Da li delamo kroz na&scaron;e znanje ili se savijamo i prilago\u0111avamo da bismo izvukli prednost. Da li igramo fer igru ili perfidno taktiziramo. <\/p>\n<p><strong>6. &quot;Gde god i&scaron;li, idite srcem.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>\u010cemu se god posvetili, potrebno je da se potpuno predamo. To je sr\u017e Carpe Diem (Uhvati dan) maksime. To je sigurno najbolji na\u010din da se zadovoljimo onim \u010dime se bavimo.<\/p>\n<p><strong>7. &quot;Najve\u0107a slava nije u tome da nikad ne padnemo, ve\u0107 da ustanemo svaki put kad padnemo.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Ne postoje neuspesi ve\u0107 samo va\u017ena i korisna iskustva. Tomas Edison je rekao za izum sijalice: &quot;Nisam omanuo, ve\u0107 sam prona&scaron;ao milion na\u010dina na koje ne\u0107e uspeti.&quot; Bitno je biti uporan i nau\u010diti, pobolj&scaron;ati se i na kraju uspeti. Odgovaraju\u0107a izreka je i: &quot;\u010covek koji pogre&scaron;i a ne ispravi gre&scaron;ku, \u010dini jo&scaron; jednu.&quot; <\/p>\n<p><strong>8. &quot;Onaj koji u\u010di a ne misli je izgubljen. Onaj koji misli a ne u\u010di je u velikoj opasnosti.&quot; <\/strong><\/p>\n<p>Odraz onoga &scaron;to u\u010dimo razmi&scaron;ljanjem i povezanost sa samim u\u010denjem. U\u010denje je jedino uspe&scaron;no kada ga pove\u017eemo sa umom. Ako postoji potreba ili problem, potrebno je primeniti i povezati znanje sa odrazom, iskustvom i izbegavati slepo pra\u0107enje bilo kog znanja kojem ne proveravamo va\u017enost i istinitost. <\/p>\n<p><strong>9. &quot;Onaj koji \u017eeli da usavr&scaron;i rad mora prvo nao&scaron;triti sredstva.&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj citat se odnosi na planiranje i pripremu. Potrebno je unaprediti sopstvena znanja i ve&scaron;tine. Ako \u017eelimo da dr\u017eimo govor moramo se nau\u010diti ve&scaron;tini komunikacije. <\/p>\n<p>10. &quot;Ako pogledamo u svoje srce i zaklju\u010dimo da je sve u redu, zbog \u010dega bismo brinuli? \u010cega bismo se pla&scaron;ili?&quot; <\/p>\n<p>Osnovni rad je rad na samom sebi. Kada nai\u0111emo na \u010doveka druga\u010dijeg karaktera, okrenemo se sebi i preispitamo se. Re&scaron;enje nikad nije &quot;tamo negde&quot;. To je proces koji ide iznutra ka napolje. Sre\u0107a i uspeh se pronalaze samo radom na sebi. Tako\u0111e se nagla&scaron;ava da je potrebno zaviriti u sebe i sebe potpuno spoznati.<\/p>\n<p><em>B92 <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Konfu\u010dije, ili u prevodu &quot;U\u010ditelj Kung&quot; je \u017eiveo od 551-479. pre nove ere, bio je kineski mislilac i filizof \u010dija su u\u010denja ostala duboko u osnovi azijske misli i \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50437","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50437","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50437"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50437\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50437"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50437"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50437"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}