Bakterije vrebaju na mjestima koja vam mo\u017eda i ne bi pala na pamet iako je donekle o\u010dito zašto bi se na njima one mogle nalaziti. <\/p>\n
Ljudi mogu kašljati u vozu i tramvaju, u autobusu i uredu i tom prilikom mo\u017eete primijetiti na koji na\u010din se one šire. <\/p>\n
Ali mjesta koja uzimamo zdravo za gotovo sadr\u017ee milione bakterija, bacila, virusa zbog kojih se mo\u017eete ozbiljno razboljeti – na tim mjestima obi\u010dno ni ne razmišljate o opasnim mikroorganizmima (malo ko uop\u0107e razmišlja o njima).<\/p>\n
Fenomati<\/strong><\/p>\n U javnom ste toaletu, u kafi\u0107u ili kinu, dobro ste oprali ruke – sad ih još samo treba posušiti i mo\u017eete i\u0107i, zar ne? Ne! Jedno britansko istra\u017eivanje pokazalo je da puha\u010di za sušenje ruku izazivaju 254- postotno pove\u0107anje bakterije Staphylococcus aureus koja dovodi do raznih infekcija i trovanja hranom. Najbolje je da se dr\u017eite papirnatih maramica.<\/p>\n Tuš<\/strong><\/p>\n Zašto bi nešto \u010dime se slu\u017eite dva puta dnevno u higijenske svrhe ustvari moglo prenositi bakterije? Jedno ameri\u010dko istra\u017eivanje pokazalo je da se na glavi tuša nalaze velike kolonije bakterije Mycobacterium avium koja izaziva infekcije plu\u0107a ako se udahne ili proguta, a povezana je i sa sr\u010danim problemima. <\/p>\n Stru\u010dnjaci sa Univerziteta Colorado dokazali su da se na tušu nalazi i do sto puta više te bakterije nego bilo gdje drugdje gdje je voda u ku\u0107i. Oni sa jakim imunitetom ne trebaju previše strahovati, ali starije osobe, trudnice ili ve\u0107 bolesni pojedinci mogli bi joj biti podlo\u017eni.<\/p>\n Savjet: Neka tuš bude metalne izrade i prije nego se po\u010dnete tuširati neka voda te\u010de 30-ak sekundi. Osim toga, redovno \u010distite tuš za to namijenjenim sredstvima ili sir\u0107etom. Barem jednom mjese\u010dno.<\/p>\n Mobilni telefon<\/strong><\/p>\n Dr\u017eimo ih u torbama, d\u017eepovima, na ljepljivom kuhinjskom stolu, u rukama koje su svašta dodirivale i zatim ih primi\u010demo glavi i uhu. Nerijetko završe i u ustima malih beba ako smo nedovoljno oprezni. Jedan mobilni telefon sadr\u017ei više bakterija nego daska na wc školjki ili ru\u010dici za povla\u010denje vode. <\/p>\n Stru\u010dnjaci sa Univerziteta Manchester Metropolitan savjetuju da ih zato \u010distimo što \u010deš\u0107e s antibakterijskim sredstvima i da ih dr\u017eimo na hladnom i suhom mjestu.<\/p>\n Kvake<\/strong><\/p>\n Kad su kvake u pitanju, nema potrebe da se piše previše. Od onih u vlastitoj ku\u0107i do trgovina, škole, javnog wc-a i tako dalje i tako dalje, to su predmeti koje dnevno dodirne nebrojeno mnogo ljudi. I njih treba redovno \u010distiti (barem u svojoj ku\u0107i); naš imunološki sistem nas štiti, ali zašto mu ne bismo malo pomogli? <\/p>\n Zato ako su vam ruke prljave, operite ih sapunom i vodom da ne biste prenosili previše bakterija na kvake. A isto vrijedi i ako ste se hvatali za puno kvaka tokom dana.<\/p>\n Ograda na stepenicama<\/strong><\/p>\n Ako \u017eivite u manjim zgradama bez lifta ili se \u010desto kre\u0107ete stepenicama male su vjerovatnosti da se ne hvatate za zaštitnu ogradu. Isto vrijedi i za sve ostale ljude u sli\u010dnoj situaciji. Stoga se zapitajte kakve sve bakterije donosite ku\u0107i. Bakterije su posvuda i ne mo\u017eete ih iskorijeniti, ali im mo\u017eete smanjiti broj uz zdrave higijenske prakse i navike.<\/p>\n Semafori (dugme za prebacivanje)<\/strong><\/p>\n Ko zna koliko ljudi dnevno pro\u0111e preko jednog najobi\u010dnijeg pješa\u010dkog prelaza kod kojega je semafor. I ko zna koliko ljudi dnevno pritisne dugme za prebacivanje svjetla. Sjetite se da semafore ne \u010disti niti jedna \u010dista\u010dica, da se nalaze na otvorenom da su prljavi i da ih dira puno ljudi. <\/p>\n Idealno bi bilo da sa sobom nosite antibakterijske vla\u017ene maramice i da nakon svakog sli\u010dnog poteza na javnim površinama na mjestima koja dodiruje hiljade ljudi obrišete ruke.<\/p>\n Tipkovnica<\/strong><\/p>\n Tipkovnice, naro\u010dito u školi, u Internet cafeima, na radnom mjestu znaju biti toliko prljave i zamaš\u0107ene da zbog toga završite u bolnici. A da ne spominjemo ostatke hrane me\u0111u tipkama. <\/p>\n Redovno je \u010distite, usisavajte i brišite antibakterijskim sredstvom. Na njima se \u010desto zadr\u017eavaju virusi prehlade, bakterije iz hrane, ljudi ostavljaju „tragove" nakon kihanja ili brisanja nosa… <\/p>\n Bankomati<\/strong><\/p>\n I oni se kao i semafori gotovo nikada ne \u010diste, a s njima u dodir dolazi nebrojeno mnogo ljudi me\u0111u kojima nisu svi higijenski osviješteni<\/p>\n Testeri za šminku<\/strong><\/p>\n \u017delite isprobati maskaru? Dobro razmislite prije toga. Logi\u010dno je da ne mo\u017eete znati kako vam nešto od šminke stoji dok to ne isprobate, ali to opet nije razlog da isprobavate sve bez kontrole. <\/p>\n Zapitajte se koliko djevojaka i \u017eena je testnu šminku koristilo prije vas. Ne zaboravite da šminku stavljate na usne, o\u010di, lice – sve su to vrlo osjetljiva mjesta.<\/p>\n MOJEzdravlje<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bakterije vrebaju na mjestima koja vam mo\u017eda i ne bi pala na pamet iako je donekle o\u010dito zašto bi se na njima one mogle nalaziti. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50434","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50434\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}