{"id":50427,"date":"2010-10-28T11:52:16","date_gmt":"2010-10-28T11:52:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50427"},"modified":"2010-10-28T11:52:16","modified_gmt":"2010-10-28T11:52:16","slug":"svi-imamo-do-100-gena-povezanih-s-rakom-i-dijabetesom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/10\/28\/svi-imamo-do-100-gena-povezanih-s-rakom-i-dijabetesom\/","title":{"rendered":"Svi imamo do 100 gena povezanih s rakom i dijabetesom"},"content":{"rendered":"<p>Svako od nas nosi do 100 gena odgovornih za bolesti poput raka i dijabetesa, pokazala je nova studija. A, prema &quot;katalogu&quot; genetskih gre&scaron;aka koji su uradili nau\u010dnici, svi imamo oko 300 gena koji su toliko manjkavi da uop\u0107e ne funkcioni&scaron;u.<\/p>\n<p>Stotine istra\u017eiva\u010da iz cijelog svijeta kombinovanim snagama analizirali su male genetske razlike me\u0111u pojedincima. Rezultati \u0107e ponuditi najdublji uvid dosad u ljudski genom, ili genetski nacrt, i mogli bi baciti novo svjetlo na ono &scaron;to nas \u010dini ljudima. Projekt &quot;1.000 genoma&quot; \u0107e tako\u0111er pomo\u0107i nau\u010dnicima da ustanove za&scaron;to su neki ljudi vi&scaron;e osjetljivi na bolest od drugih. Rezultati pilot faze istra\u017eivanja, koja je uklju\u010divala \u010ditanje DNK vi&scaron;e od 800 volontera iz cijelog svijeta, su objavljeni sino\u0107 u \u010dasopisima &quot;Nature&quot; i &quot;Science&quot;.<\/p>\n<p>Oni pokazuju da, u prosjeku, svaki pojedinac ima izme\u0111u 250 i 300 gena koji su toliko manjkavi da ne rade uop\u0107e. Svako od nas ima oko 75 do 100 gena za koje se zna da imaju veze s nasljednim bolestima. U mnogim slu\u010dajevima, oni ne\u0107e uzrokovati nikakve probleme, ali su ipak tu. No, zna\u010dajnije studije o tome kako oni ili drugi nedostaci aktiviraju bolest mo\u017ee dovesti do novih lijekova, genetskih testova, pa \u010dak i na\u010dina za spre\u010davanje pogor&scaron;anja zdravstvenog stanja.<\/p>\n<p>Procjenjuje se kako ljudski genom sadr\u017ei do 25.000 gena. Dr. David Altshuler iz Bostona je rekao kako je jasno da ve\u0107ina bolesti nastaje pod utjecajem brojnih gena i mnogih varijacija u genima. <\/p>\n<p>&quot;Svjesni smo da je prvi korak koji treba poduzeti istra\u017eivanje nastanka bolesti. \u017divimo u vremenu kad je jedna od velikih nau\u010dnih mogu\u0107nosti \u010ditanje DNK u na&scaron;oj populaciji. Stoga smo se i odlu\u010dili za ovako opse\u017eno istra\u017eivanje&quot;, kazao je Altshuler.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su po\u010deli \u010ditati dijelove ljudskog genetskog nacrta koji su do sada bili nedostupni. Neki od tih &#8216;nedodirljivih gena&#8217; mogu pomo\u0107i u obja&scaron;njenju za&scaron;to je ljudski mozak je toliko mnogo slo\u017eeniji u odnosu na majmunski.<\/p>\n<p>Projekt \u0107e obuhvatiti 2.500 volontera, a zavr&scaron;it \u0107e za dvije godine. Diljem svijeta, u posljednjih deset godina se najmanje 2.700 ljudi se podvrgnulo \u010ditanju vlastitog DNK. U\u010dinio je to i pjeva\u010d Ozzy Osbourne \u010dija je genetika pokazala da je potomak neandertalskog \u010dovjeka, kao i ro\u0111ak odmetnika Jesseja Jamesa, posljednjeg ruskog cara Nikole II i kralja Georgea I.<\/p>\n<p><em>Daily Mail \/Sarajevo-x.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako od nas nosi do 100 gena odgovornih za bolesti poput raka i dijabetesa, pokazala je nova studija. A, prema &quot;katalogu&quot; genetskih gre&scaron;aka koji su uradili nau\u010dnici, svi imamo oko 300 gena koji su toliko manjkavi da uop\u0107e ne funkcioni&scaron;u. Stotine istra\u017eiva\u010da iz cijelog svijeta kombinovanim snagama analizirali su male genetske razlike me\u0111u pojedincima. Rezultati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50427","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50427"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50427\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}