{"id":50415,"date":"2010-10-16T10:10:41","date_gmt":"2010-10-16T10:10:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50415"},"modified":"2010-10-16T10:10:41","modified_gmt":"2010-10-16T10:10:41","slug":"uzrok-raka-je-pogresan-nacin-zivota-modernog-covjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/10\/16\/uzrok-raka-je-pogresan-nacin-zivota-modernog-covjeka\/","title":{"rendered":"Uzrok raka je pogre\u0161an na\u010din \u017eivota modernog \u010dovjeka"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su do sada analizirali gotovo hiljadu mumija iz drevnog Egipta i Ju\u017ene Amerike, te utvrdili da je samo nekolicina umrla od raka. Danas, jedna od tri osobe umire od ove bolesti.<\/p>\n<p>Nova saznanja sugeriraju da su moderan na\u010din \u017eivota i zaga\u0111enje glavni faktori koji uzrokuju razvoj raka. Istra\u017eivanja su pokazala da je postotak bolesti kod djece dramati\u010dno pove\u0107an od industrijske revolucije, &scaron;to dokazuje da se pove\u0107anje broja osoba koje boluju od raka ne de&scaron;ava zbog produ\u017eenog \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n<p>Ovi podaci bi mogli voditi do boljeg poznavanja porijekla raka i do novih metoda lije\u010denja bolesti koja godi&scaron;nje usmrti stotine hiljada ljudi.<\/p>\n<p>&quot;U indusrijskim dru&scaron;tvima, rak je druga bolest nakon kardiovaskularnih bolesti koja je naj\u010de&scaron;\u0107i uzrok smrti. U anti\u010dko doba, ova bolest je bila veoma rijetka, jer tada u prirodi nije postojalo ni&scaron;ta &scaron;to bi moglo uzrokovati rak. Ovu je bolest uzrokovao sam \u010dovjek, zaga\u0111enjem, promjenom ishrane i na\u010dina \u017eivota. Rak je moderna bolest uzrokovana modernim \u017eivotom&quot;, rekla je prof. Rosalie David sa Univerziteta u Manchesteru.<\/p>\n<p>Kako bi u&scaron;la u trag porijeklu raka, prof. David i njen kolega Michael Zimmerman su tra\u017eili dokaze bolesti u stotinama mumificiranih tijela koja su stara oko 3.000 godina, kao i u fosilima i anti\u010dkim medicinskim tekstovima.<\/p>\n<p>Mikroskopskim pregledima tkiva je ustanovljeno samo nekoliko slu\u010dajeva tumora i to benignog. Fosilni ostaci raka su tako\u0111er oskudni i osporavani.<\/p>\n<p>Oni su prona&scaron;li nekoliko slu\u010dajeva koji su bolovali od bolesti modernog doba kao &scaron;to su o\u010dvr&scaron;\u0107avanje arterija i artritis, &scaron;to je demantovalo navode da ljudi u anti\u010dkom dobu nisu \u017eivjeli dovoljno dugo da bi oboljeli od raka.<\/p>\n<p>Analiza mumificiranih tijela bogatih i siroma&scaron;nih ljudi je pokazala da je prosje\u010dan \u017eivotni vijek bio izme\u0111u 25 i 50 godina.<\/p>\n<p>Dokazi u starim egipatskim tekstovima o postojanju raka su tako\u0111er oskudni, a bolest je naj\u010de&scaron;\u0107e povezana sa leprom i pro&scaron;irenim venama. Jedina prava dijagnoza raka je bila slu\u010daj kod jedne bezimene mumije koja datira iz 200. godine.<\/p>\n<p>Savremeni podaci pokazuju da je procenat bolesti jako pove\u0107an nakon industrijske revolucije, od kada je rak u djetinjstvu \u010dest slu\u010daj.<\/p>\n<p>&quot;U anti\u010dkom dobu hirur&scaron;kih intervencija gotovo da i nije bilo, tako da bi dokazi raka bili prisutni da se bolest razvila. Odsustvo malignih bolesti u anti\u010dko doba govori da se radilo o rijetkim slu\u010dajevima. Faktori koji uzrokuju razvoj raka su ograni\u010deni na dru&scaron;tva gdje je prisutna industrija&quot;, rekao je prof. Zimmerman.<\/p>\n<p>On je odbacio mogu\u0107nost da je rak iz tijela mumija vremenom is\u010dezao. Njegova eksperimentalna istra\u017eivanja su pokazala da bi upravo tkivo raka bilo najbolje sa\u010duvano nakon smrti od bilo kojeg drugog tkiva u tijelu. Znakovi raka dojke i ostalih vrsta su se pojavili u 17. stolje\u0107u.<\/p>\n<p><em>Telegraph\/Sarajevo-x.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su do sada analizirali gotovo hiljadu mumija iz drevnog Egipta i Ju\u017ene Amerike, te utvrdili da je samo nekolicina umrla od raka. Danas, jedna od tri osobe umire od ove bolesti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50415","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50415\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}