{"id":50412,"date":"2010-10-13T10:13:45","date_gmt":"2010-10-13T10:13:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50412"},"modified":"2010-10-13T10:13:45","modified_gmt":"2010-10-13T10:13:45","slug":"deset-stvari-koje-niste-znali-o-zvuku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/10\/13\/deset-stvari-koje-niste-znali-o-zvuku\/","title":{"rendered":"Deset stvari koje niste znali o zvuku"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina nas kad razmi&scaron;ljamo o tome kako sprije\u010diti buku ne misli o tome &scaron;ta \u010dujemo ili kako slu&scaron;amo. Ipak, na&scaron;e blagostanje sad je ozbiljno naru&scaron;eno modernijim zvukom. CNN je istakao 10 stvari o zvuku i zdravlju koje mo\u017eda niste znali.<\/p>\n<p><strong>1) Vi ste akord.<\/strong> <\/p>\n<p>To je o\u010dito iz fizike, iako je dodu&scaron;e pomalo metafori\u010dki nazvati kombinaciju ritmova i vibracija unutar ljudskog bi\u0107a akordom, koji mi obi\u010dno razumijevamo kao estetski ugodan dio zvu\u010dne zbirke tonova. No, temeljna karakteristika prirode je periodi\u010dno funkcionisanje u frekvenciji, ili muzi\u010dki ton. Materija je vibriraju\u0107a energija, dakle, mi smo zbirka vibracija mnogih vrsta, koja se mo\u017ee smatrati akordom.<\/p>\n<p><strong>2) Jedna definicija zdravlja mo\u017ee biti da je taj akord je u potpunoj harmoniji.<\/strong> <\/p>\n<p>Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao &quot;stanje potpunog fizi\u010dkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemo\u0107i&quot;, &scaron;to otvara najmanje tri dimenzije koncepta. Na filozofskom nivou Platon, Sokrat, Pitagora i Konfucije sve su napisali o odnosu izme\u0111u sklada, muzike i zdravlja (i dru&scaron;tveno i fizi\u010dki). Navest \u0107emo Sokrata: &quot;Ritam i harmonija pronalaze svoj put unutra u du&scaron;i, na koju su se sna\u017eno pri\u010dvrstiti, prenose\u0107i milost, i \u010dine\u0107i du&scaron;u onoga ko je obrazovan lijepom, a onoga koji to nije ru\u017enom&quot;.<\/p>\n<p><strong>3) Vidimo jednu oktavu, \u010dujemo deset frekvencija.<\/strong> <\/p>\n<p>Oktava je dubliranje u frekvenciji. Vizuelni spektar u frekvencijskom smislu je 400-790 THz, &scaron;to je ispod jedne oktave. Ljudi s odli\u010dnim sluhom mogu \u010duti od 20 Hz do 20 kHz, &scaron;to je deset oktava.<\/p>\n<p><strong>4) Mi slu&scaron;amo s odre\u0111enih pozicija.<\/strong><\/p>\n<p>Slu&scaron;anje s odre\u0111enih pozicija je korisni skup perspektiva koje mogu pomo\u0107i ljudima da budu vi&scaron;e svjesni i u\u010dinkoviti u komunikaciji, jer pa\u017eljivo slu&scaron;anje mo\u017ee biti jednako sna\u017eno kao i govor. Naprimjer, ljudi obi\u010dno usvajaju reduktivnu poziciju slu&scaron;anja, slu&scaron;anja za ne&scaron;to, \u010desto ta\u010dku ili rje&scaron;enje.<\/p>\n<p>\u017dene, me\u0111utim, obi\u010dno intenzivnije slu&scaron;aju, u\u017eivaju u putovanju, prepu&scaron;taju se tokovima. Ostale pozicije slu&scaron;anja uklju\u010duju osu\u0111uju\u0107e (ili kriti\u010dne), aktivne (ili reflektiraju\u0107e), pasivne (ili meditativne) i tako dalje. Neke su dobro poznate i na&scaron;iroko se koriste, na primjer, aktivno slu&scaron;anje je dio mnogih terapija, a preporu\u010duju ga savjetnici i edukatori.<\/p>\n<p><strong>5) Buka &scaron;teti, pa \u010dak i ubija.<\/strong> <\/p>\n<p>Tu su sada mnogi dokazi o &scaron;tetnim u\u010dincima buke, a ipak ve\u0107ina ljudi jo&scaron; uvijek smatra da je buka lokalna stvar, a ne veliki globalni problem. Amerikanci buku vide kao problem broj jedan u susjedstvu. Neki su \u010dak istakli kako zbog buke \u017eele odseliti, a mnogim Amerikancima buka vi&scaron;e smeta nego kriminal, smrad i drugi problemi.<\/p>\n<p>I u Evropskoj uniji \u010dak 20 posto gra\u0111ana ima poreme\u0107aje sna, kao i druge &scaron;tetne posljedice po zdravlje od buke. Tu je i 170 miliona gra\u0111ana koji \u017eive u tzv. &#8216;sivim podru\u010djima&#8217; u kojima je nivo buke takav da uzrokuje ozbiljne smetnje tokom dana.<\/p>\n<p>Svjetska zdravstvena organizacija je iznijela zapanjuju\u0107i podatak kako buka ubija 200.000 ljudi godi&scaron;nje. Na osnovu njihovih nalaza procjenjuje se kako je tri posto umrlih od posljedica ishemi\u010dne bolesti srca koja se javila uslijed dugotrajne izlo\u017eenosti buci. Sa sedam miliona smrti godi&scaron;nje, dolazi se do podatka o 210.000 ljudi koji umiru od buke.<\/p>\n<p>Uz ove zapanjuju\u0107e podatke, navodi se i kako su &scaron;tete od buke samo u Evropskoj uniji astronomske, od 13 milijardi eura do \u010dak 38 milijardi eura. Tu se ubrajaju cijene ku\u0107a, medicinski tro&scaron;kovi, reducirana mogu\u0107nost upotrebe zemlji&scaron;ta itd. No, to nije sve. Buka lo&scaron;e uti\u010de i na dru&scaron;tveno pona&scaron;anje te poti\u010de neprijateljstva. Njeni u\u010dinci mogu, donekle, pomo\u0107i u obja&scaron;njenju &quot;dehumanizacije&quot; dana&scaron;njih urbanih sredina.<\/p>\n<p><strong>6) &Scaron;izofonija je nezdrava.<\/strong> <\/p>\n<p>&quot;&Scaron;izofonija&quot; opisuje stanje u kojem ono &scaron;to \u010dujete i vidite nije povezano. Rije\u010d je skovao veliki kanadski audiologist Murray Sch&auml;fer, a bila je namijenjena za nezdravost u komunikaciji. Schafer je objasnio kako je \u017eelio iznijeti pretpostavku da se i nauka mo\u017ee i treba testirati, na li\u010dnom i dru&scaron;tvenom nivou.<\/p>\n<p><strong>7) Kompresovana muzika \u010dini vas umornim.<\/strong> <\/p>\n<p>Slu&scaron;anje visoko kompresovane muzike uz pomo\u0107 tehnologije i primjene psihoakusti\u010dnih algoritama \u010dini ljude umornim i razdra\u017eljivim.<\/p>\n<p><strong>8) Slu&scaron;alice \u010dine djecu gluhom.<\/strong> <\/p>\n<p>Vi&scaron;e od 19 posto Amerikanaca u dobi 12 do 19 godina izlo\u017eeni su odre\u0111enom gubitku sluha, &scaron;to je zna\u010dajno pove\u0107anje u odnosu na period prije 15-20 godina. Mnogi audiolozi kao uzrok navode slu&scaron;alice isti\u010du\u0107i kako su one &quot;krivac&quot; ako ne mo\u017eete \u010duti nekog ko vam se glasno obra\u0107a.<\/p>\n<p>&quot;Dok jo&scaron; mo\u017eete \u010duti &scaron;ta ljudi govore oko vas, vi ste na sigurnom nivou, no ako ne mo\u017eete \u010duti razgovor oko vas, ili ako neko vi\u010de na vas, na udaljenosti od oko dva ili metra, onda imate problem&quot;, rekao je audiolog Robert Fifer.<\/p>\n<p><strong>9) Prirodni zvuk i ti&scaron;ina su dobri za vas.<\/strong> <\/p>\n<p>Te tvrdnje se \u010dine kao nepobitne. Mo\u017eda ih neki razumiju na osnovu iskustva ili, pak, instinkta, ali one imaju svoje utemeljenje.<\/p>\n<p><strong>10) Zvuk mo\u017ee izlije\u010diti.<\/strong> <\/p>\n<p>I terapija muzikom i terapija zvukom mogu biti kategorizirane kao &quot;zvuk iscjeljivanja&quot;. Muzi\u010dka terapija je uhodani oblik lije\u010denja mnogih bolesti, uklju\u010duju\u0107i demenciju i autizam. Tu je, dakako, i terapija zvukom koja poti\u010de jo&scaron; od &scaron;amanskih zajednica koje su koristile zvona i druge predmete, a to se koristi jo&scaron; uvijek u mnogim kulturama &scaron;irom svijeta. <\/p>\n<p>Sarajevo-x.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina nas kad razmi&scaron;ljamo o tome kako sprije\u010diti buku ne misli o tome &scaron;ta \u010dujemo ili kako slu&scaron;amo. Ipak, na&scaron;e blagostanje sad je ozbiljno naru&scaron;eno modernijim zvukom. CNN je istakao 10 stvari o zvuku i zdravlju koje mo\u017eda niste znali. 1) Vi ste akord. To je o\u010dito iz fizike, iako je dodu&scaron;e pomalo metafori\u010dki nazvati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50412","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50412"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50412\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}