{"id":50397,"date":"2010-09-29T17:52:05","date_gmt":"2010-09-29T17:52:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50397"},"modified":"2010-09-29T17:52:05","modified_gmt":"2010-09-29T17:52:05","slug":"hvatanje-za-povrijedeno-mjesto-umanjuje-bol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/09\/29\/hvatanje-za-povrijedeno-mjesto-umanjuje-bol\/","title":{"rendered":"Hvatanje za povrije\u0111eno mjesto umanjuje bol"},"content":{"rendered":"<p>Mogu\u0107e da postoji vrlo dobar razlog za&scaron;to se ljudi hvataju za bolno mjesto nakon &scaron;to se povrijede. Dohva\u0107anje povrije\u0111enog mjesta omogu\u0107ava formiranje slike u mozgu o njemu, pokazala je nova studija objavljena u \u010dasopisu &quot;Current Biology&quot;. <\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di na University Collegeu London (UCL) otkrili su da je na\u010din na koji je dio tijela predstavljen u mozgu zapravo klju\u010d za smanjenje percepcije akutne boli. Ipak, to ne funkcioni&scaron;e ako neko drugi dotakne povredu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su prou\u010davali u\u010dinke vlastitog dodira kod ljudi koji su trebali savladati bol. Zdravi volonteri su zamoljeni da stave svoj ka\u017eiprst i prstenjak u toplu vodu, a srednji prst u hladnu. To stvara osje\u0107aj bolne toplote u srednjem prstu, obja&scaron;njava studija.<\/p>\n<p>Voditeljica istra\u017eivanja, dr. Marjolein Kammers, je rekla kako mozak ne zna da se radi o iluziji, ali zato dopu&scaron;ta nau\u010dnicima da istra\u017ee iskustvo boli bez nano&scaron;enja povreda nekome.<\/p>\n<p>Bolovi u srednjem prstu najvi&scaron;e bi se smanjili &#8211; \u010dak 64 posto &#8211; kad bi prste na toj ruci volonteri uhvatili istim prstima druge ruke.<\/p>\n<p>Isti nivo osloba\u0111anja od boli nije bio evidentan kad bi volonter prstima obuhvatio samo jedan ili dva prsta na drugoj ruci, odnosno kad bi prste uhvatila druga osoba.<\/p>\n<p>Profesor Patrick Haggard je istakao kako su dokazali da nivo akutne boli ne ovisi samo o slanju signala u mozak, ve\u0107 i o tome da mozak te signale integrira u uskla\u0111eni prikaz tijela kao cjeline.<\/p>\n<p>&quot;Vlastiti dodir pru\u017ea sna\u017ene dokaze o povezanosti mozga i osjetilnih informacija iz razli\u010ditih dijelova tijela. To nam poma\u017ee da na&scaron;e tijelo posmatramo kao uskla\u0111enu cjelinu&quot;, kazao je on.<\/p>\n<p>Dr. Kammers trenutno istra\u017euje da li se isti efekt mo\u017ee primijeniti i na drugim dijelovima tijela. Prethodne studije hroni\u010dnih bolova, nakon amputacije udova, primjerice, pokazala su va\u017enost na\u010dina na koji je tijelo zastupljeno u mozgu, kad je bol prisutan.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i novoj studiji, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da sada imaju eksperimentalni model za prou\u010davanje na\u010dina na koji mozak osje\u0107a tijelo pod utjecajem akutne boli.<\/p>\n<p><em>BBC\/Sarajevo-x.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mogu\u0107e da postoji vrlo dobar razlog za&scaron;to se ljudi hvataju za bolno mjesto nakon &scaron;to se povrijede. Dohva\u0107anje povrije\u0111enog mjesta omogu\u0107ava formiranje slike u mozgu o njemu, pokazala je nova studija objavljena u \u010dasopisu &quot;Current Biology&quot;. Istra\u017eiva\u010di na University Collegeu London (UCL) otkrili su da je na\u010din na koji je dio tijela predstavljen u mozgu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50397","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50397"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50397\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}