Masovna izumiranja \u017eivota na Zemlji u prošlosti \u010desto su slu\u017eila kao metafori\u010dko "dugme za resetovanje", koji planeta "pritisne" svakih nekoliko stotina miliona godina, a nešto sli\u010dno moglo bi se dogoditi i u narednom periodu.<\/p>\n
Australijski nau\u010dnici zaklju\u010dili su na osnovu najnovije studije objavljene u \u010dasopisu "Nauka" da \u0107e ljudi \u017eiveti u bitno druga\u010dijem svetu ukoliko dovedu \u017eivotinje do izumiranja. <\/p>\n
Neki nau\u010dnici pretpostavili su da bi uticaj ljudi mogao dovesti do velikih izumiranja, pa su otišli i tako daleko, te najavili da se izlazi iz trenutne 10.000 godina stare geološke epohe – holocena, i ulazi u novu – antropocen, koju \u0107e obele\u017eiti velike promene temperature i hemijskog sastava okeana, ali i drasti\u010dnih promena prirodne sredine. <\/p>\n
Nau\u010dnici su pre mislili da bi raznolikost vrsta mogla zaustaviti masovna izumiranja, ali ne samo da se pokazalo da raznolikost nije nikakva garancija spre\u010davanja izumiranja, jer je svakih 200 miliona godina dolazilo do njih, nego je, zbog prevelikog broja faktora, prakti\u010dno nemogu\u0107e predvideti kako je mogu\u0107e zaustaviti izumiranje ili kakav \u0107e to uticaj imati na planetu. <\/p>\n
Paleobiolog sa Univerziteta Mekvari u Sidneju D\u017eon Elroj rekao je da ne znamo koje \u0107e grupe najviše patiti, koje \u0107e se prve oporaviti, ili koje \u0107e se pribli\u017eiti ili odmaknuti od ekvilibrijuma raznovrsnosti, nivoa neophodnog za pre\u017eivljavanje. <\/p>\n
Njegov tim istra\u017eio je oko 100 000 fosilnih kolekcija iz paleobiološke baze podataka uklju\u010duju\u0107i i grupu brahiopoda sa okeanskog dna, koji su dominirali paleozoikom pre 540 pa do pre 250 miliona godina.<\/p>\n
Tokom ova dva velika razdoblja razvili su se u mnoge podvrste, a onda su došli do ekvilibrijuma tokom kojeg nije bilo velike promene, i sve do danas \u017eive kao retki organizmi. <\/p>\n
Elroj je otkrio da se pove\u0107anje raznovrsnosti mo\u017ee dogoditi u bilo kom trenutku i zaklju\u010dio da sve \u017eivotinjske vrste imaju uticaj na \u017eivotnu sredinu širom sveta, kao i da je nemogu\u0107e o\u010dekivati zamenu nekih od klju\u010dnih vrsta. <\/p>\n
Na primer, ukoliko do\u0111e do masovnog izumiranja korala, mogu\u0107e je da \u0107e pro\u0107i još milioni godina pre nego što se koralni grebeni oporave, bez obzira na to koliko brzo se raznolikost u toj grupi pove\u0107a. <\/p>\n
Srna <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Masovna izumiranja \u017eivota na Zemlji u prošlosti \u010desto su slu\u017eila kao metafori\u010dko "dugme za resetovanje", koji planeta "pritisne" svakih nekoliko stotina miliona godina, a nešto sli\u010dno moglo bi se dogoditi i u narednom periodu. Australijski nau\u010dnici zaklju\u010dili su na osnovu najnovije studije objavljene u \u010dasopisu "Nauka" da \u0107e ljudi \u017eiveti u bitno druga\u010dijem svetu ukoliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50373","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50373"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50373\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}