Šta se jelo u drevnoj civilizaciji i koje su namirnice sa faraonima odlazile u grob?<\/p>\n
Stari Egip\u0107ani su vitamine crpli i iz piva. Ipak, pre nego što savremene pivopije ka\u017eu da su oduvek znali, a jedna tako uzvišena civilizacija i pokazala da je ovo pi\u0107e najbolji izvor vitamina B, treba re\u0107i da je egipatsko pivo pre bilo \u010dorba od je\u010dma nego alkoholni napitak.<\/p>\n
Pri\u010du o pivu sa malim procentom alkohola i brojnim drugim detaljima drevne trpeze u dolini Nila otkriva magistar arheologije Svetlana Petakovi\u0107 u jedinstvenom radu na srpskom jeziku "Svakodnevno i ritualno u ishrani starih Egip\u0107ana". <\/p>\n
"Njima ništa nije bilo zabranjeno da jedu iz religioznih razloga, ali su postojale razlike u ishrani razli\u010ditih slojeva. Siromašni naj\u010deš\u0107e nisu mogli da priušte nar i vino", ka\u017ee za "Politiku" Svetlana Petakovi\u0107.<\/p>\n
Njen rad se odnosi na period izme\u0111u 27. i 12. veka pre nove ere. Posle tri godine istra\u017eivanja, izme\u0111u ostalog i u bibliotekama Britanskog muzeja u Londonu i Egiptološkog instituta u Be\u010du, Svetlana Petakovi\u0107 je otkrila da su Egip\u0107ani svakodnevno grickali hleb, \u017eitarice, urme i smokve, za\u010dinjavali jela susamom i miro\u0111ijom i, oni imu\u0107niji, sve zalivali vinom.<\/p>\n
"Vino je bilo skupo i uglavnom pi\u0107e faraona i bogatih slojeva."<\/p>\n
Tako je njima bila dostupna govedina, dok je siromašniji sloj birao svinjetinu i ribu. Mo\u017eda baš zato što je bila hrana siromašnih, svinjetina nikad nije pokojnicama ostavljana u grobove, dok je riba na ve\u010dni put sa mrtvima kretala samo ponekad. <\/p>\n
Kako su Egip\u0107ani pokojnicima ostavljali hranu u grobovima, danas se o njihovoj ishrani zna i zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima drevnih grobnica. Hleb, urme i beli luk su se zbog tople i suve klime o\u010duvali i do danas. <\/p>\n
Egip\u0107ani su i slikali svoju hranu, a \u010desto su i na posudama ispisivali koja je namirnica unutra.<\/p>\n
"Zanimljivo je da u Tutankamonovoj grobnici na posudama pišu pogrešni nazivi hrane, odnosno jela koja su pobrojana nisu i ona koja su stvarno prona\u0111ena pored faraona."<\/p>\n
Kako to da je sa Tutankamonom otišla pogrešna hrana? Niko ne zna, ali najzanimljivija, mada ne i baš najverovatnija verzija jeste da su Egip\u0107ani zbrzali sahranu faraona i u opštoj \u017eurbi promašali sadr\u017eaj posudica.<\/p>\n
Kavijar tog vremena bili su meso od antilope i nar, a obi\u010dan svet jeo je urme i smokve, a hrana koja se tada spremala i koja je i danas zastupljena na tim prostorima su pita-hleb, pasulj i bob. A nešto za desert? <\/p>\n
"Stari Egip\u0107ani su kao zasla\u0111iva\u010d koristili med pa nisu bolovali od karijesa. Problem sa zubima javio se tek kasnije, sa dolaskom še\u0107era."<\/p>\n
Ideal egipatske civilizacije je, sude\u0107i po prikazima faraona, bilo vitko, visoko i sna\u017eno telo. Ako neko na putu kroz Egipat po\u017eeli da do\u0111e do staroegipatskog menija, a time mo\u017eda i do faraonske figure, valja da zna da su mnogi arheolozi, uklju\u010duju\u0107i i Svetlanu, kopali po starinama i papirima da bi došli do nekog recepta, ali da zasad nema traga nijednom.<\/p>\n
Mondo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Šta se jelo u drevnoj civilizaciji i koje su namirnice sa faraonima odlazile u grob?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50366","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50366"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50366\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}