Sve vrste \u017eivotinja podlo\u017ene su smrtonosnim tjelesnim invazijama razli\u010ditih parazita. Nedavno je David P Hughes sa Sveu\u010dilišta u Exeteru otkrio zanimljiv slu\u010daj parazita koji doslovno preuzima kontrolu nad umovima svojih \u017ertava. "List koji smo pronašli pokazuje jasne znakove dobro poznatog parazita, gljivice koja inficira mrave, a potom manipulira njihovim ponašanjem." <\/p>\n
Spore gljivice vrste Ophiocordyceps unilateralis ulaze u organizam mrava vrste Camponotus leonardi, u njima se razvijaju i rastu te otpuštanjem specifi\u010dnih kemijskih tvari uzrokuju promjenu ponašanja mrava. Oni napuštaju svoje kolonije i po\u010dinju tra\u017eiti listove biljaka koje rastu na odre\u0111enoj visini, gdje se osiguravaju idealni uvjeti temperature i vla\u017enosti za razmno\u017eavanje parazita koji ih je zarazio. U završnoj fazi infekcije, kada mrav prona\u0111e odgovaraju\u0107i list, veoma sna\u017enim ugrizom rastvara jednu od ve\u0107ih \u017eila lista. Mrav zagrize list toliko jako da mu se \u010deljusti stisnu i zaglave, zbog \u010dega se više ne mo\u017ee micati. Brzo nakon toga mrav umire, a njegovo tijelo ostaje u istom polo\u017eaju, omogu\u0107avaju\u0107i gljivici dovoljno vremena za rast i razvitak spora, kojima \u0107e se zaraziti drugi mravi. Na ovaj se na\u010din zaraze i umiru deseci mrava u kratkom vremenu. "Katkad nalazimo groblja koja sadr\u017ee od 20 do 40 mrava na kvadratnom metru, uvijek na odre\u0111enoj visini od tla, koja gljivicama odgovara", pojašnjava Hughes. Nakon uginu\u0107a mrava, gljivica proizvodi sve više novih spora koje mravu izlaze iz glave (na fotografiji desno), a tijekom no\u0107i se raspršuju, zara\u017eavaju\u0107i tako nove mrave.<\/p>\n
Takav "smrtonosni ugriz", kako su ga nazvali znanstvenici, ostavlja veoma upe\u010datljiv i karakteristi\u010dan trag na listovima (fotografija lijevo), što je i nagnalo znanstvenike na daljnje istra\u017eivanje prona\u0111enog fosiliziranog lista, kako bi potra\u017eili dokaze o spomenutoj gljivici. Na listu, otkrivenom u poznatom nalazištu Messel Pit u Njema\u010dkoj, uspjeli su dokazati da je "smrtonosni ugriz" doista nastao pod utjecajem gljivice Ophiocordyceps unilateralis te mu odredili starost od \u010dak 48 milijuna godina. Naravno, kad se jednom ovakvi evolucijski mehanizmi usavrše, nemaju pretjeranu tendenciju mijenjanja. Hughes pojašnjava kako je "prona\u0111eni uzorak gotovo identi\u010dan tragovima uzoraka koje nalazimo i danas u ovom odnosu parazita i doma\u0107ina." Ujedno, to ovaj nalaz \u010dini i najstarijim poznatim dokazom ovog tipa iznimno zanimljive, manipulativne strane prirode.<\/p>\n