Nau\u010dnici su objavili podatke koji potvr\u0111uju da je i pasivno pušenje opasno po zdravlje.<\/p>\n
Ameri\u010dki nau\u010dnici pod vodstvom dr. Ronalda Crystala dokumentirali su genetske promjene kod nepuša\u010da koji su izlo\u017eeni dimu cigareta. Spomenute zabrane pušenja na javnim mjestima i jesu potaknute na osnovu pokazatelja da dim cigareta pove\u0107ava rizik od plu\u0107nih bolesti, pa \u010dak i raka plu\u0107a, ali dosad nije bila pojašnjena biološka korelacija izme\u0111u dima i bolesti.<\/p>\n
Sada, prvi put, istra\u017eiva\u010di su dokazali da su dimom cigareta zapravo pogo\u0111eni geni (ne)puša\u010da.<\/p>\n
Crystalov tim osmislio je istra\u017eivanje u kojem je u\u010destvovao 121 dobrovoljac, od kojih su jedni sadašnji ili su nekad bili puša\u010di, a drugi nikad nisu pušili. Iz njihovih dišnih puteva uzeti su uzorci za istra\u017eivanje genetskih aktivnosti.<\/p>\n
Ispitanici su tako\u0111er dali urin tako da su istra\u017eiva\u010di mogli mjeriti koli\u010dinu nikotina i njegovih metabolita, kao što je kotinin, te evidentirati njihovu izlo\u017eenost dimu cigareta.<\/p>\n
Disajni putevi su, logi\u010dno, prvi na udaru dima cigareta, bilo da se inhalira direktno iz cigarete ili indirektno iz okoliša. Tim istra\u017eiva\u010da došao je do pokazatelja koji govore da pogoršanje plu\u0107ne funkcije povezano s rakom i hroni\u010dnom opstruktivnom plu\u0107nom bolesti, uklju\u010duju\u0107i i emfizem i bronhitis, po\u010dinje upravo obolijevanjem \u0107elija u disajnim putevima.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su uklonili \u0107elije sa zidova bronhija kod volontera pomo\u0107u bronhoskopa i testirali svih 25.000 identificiranih ljudskih gena u njima, te utvrdili da su bili aktivni kao odgovor na dim cigareta. Oni su potom suzili istra\u017eivanje na 372 gena koji su bili aktivni kod bivših puša\u010da, ali ne i u \u0107elijama nepuša\u010da. Na temelju prisustva nikotina u urinu, nau\u010dnici su podijelili volontere u tri grupe: puša\u010di, kod kojih je najviši nivo duhanskih metabolita, potom nepuša\u010di, kod kojih nisu na\u0111eni takvi metaboliti, te pasivni puša\u010di koji su izlo\u017eeni duhanskom dimu.<\/p>\n
Uspore\u0111uju\u0107i 372 gena kod te tri grupe, pronašli su da se u grupi pasivnih puša\u010da 34 posto gena ponaša kao kod nepuša\u010da, a 11 posto kao kod puša\u010da. Rezultati su dakle pokazali da su neke genetske promjene kod pasivnih puša\u010da kao kod puša\u010da i predstavljaju prve korake prema kasnijoj plu\u0107noj bolesti. <\/p>\n
"Jako je zanimljivo koliko su plu\u0107ne \u0107elije osjetljive na dim cigarete. Bez obzira na to da li odete u kafi\u0107 u kojem su puša\u010di, ili ispušite jednu cigaretu sedmi\u010dno, vaša plu\u0107a \u0107e to itekako zapamtiti, a geni \u0107e reagirati kako ne treba", rekao je Crystal.<\/p>\n
Jasno je da je pad plu\u0107ne funkcije kod puša\u010da znatno br\u017ei nego kod nepuša\u010da, a oni koji prestanu pušiti nikad više ne\u0107e mo\u0107i vratiti plu\u0107a u stanje u kojem su bila prije nego što su po\u010deli konzumirati cigarete.<\/p>\n
Najnovije spoznaje trebaju poja\u010dati javno-zdravstvene poruke o opasnostima od dima cigareta. Nova studija je samo potvrdila da i pasivna izlo\u017eenost duhanskom dimu nije dobra za disajne puteve, piše list "Times". <\/p>\n
Sarajevo-x.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nau\u010dnici su objavili podatke koji potvr\u0111uju da je i pasivno pušenje opasno po zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50357","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50357\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}