{"id":50332,"date":"2010-07-28T10:49:00","date_gmt":"2010-07-28T10:49:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50332"},"modified":"2010-07-28T10:49:00","modified_gmt":"2010-07-28T10:49:00","slug":"zivotinje-koje-su-pametnije-od-ljudi-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/28\/zivotinje-koje-su-pametnije-od-ljudi-video\/","title":{"rendered":"\u017divotinje koje su &#8216;pametnije&#8217; od ljudi (video)"},"content":{"rendered":"<p>Neke \u017eivotinjske vrste razvile su sposobnosti o kojima \u010dovjek mo\u017ee samo sanjati, od gradnje energetski efikasnih domova do instinkta koji im poma\u017ee \\'nanju&scaron;iti\\&#8217; neprijatelja i locirati najbli\u017ee.<\/p>\n<p>Brojna istra\u017eivanja provedena na \u017eivotinjama pokazala su da neke \u017eivotinjske vrste posjeduju vje&scaron;tine kojima mogu zasjeniti ljudske rezultate i postignu\u0107a na odre\u0111enim podru\u010djima, pi&scaron;e myamazingfact.blogspot.com.<\/p>\n<p>1. Golubovi<\/p>\n<p>Ovo stanovnici gradova, koje \u010desto nazivaju i &#8216;lete\u0107im &scaron;takorima&#8217;, imaju jako razvijenu sposobnost snala\u017eenja u prostoru. Dok prosje\u010dan \u010dovjek za prela\u017eenje ve\u0107ih udaljenosti treba par karata, kompas ili GPS, njima ne treba ni&scaron;ta od toga da bi se sretno vratili ku\u0107i s dalekog puta.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje Frankfurtskog univerziteta pokazalo je da golubovi u svojim kljunovima imaju strukturu sastavljenu od \u017eeljeza, koja im poma\u017ee da osjete zemljino magnetsko polje te da se orijentiraju pomo\u0107u njega.<\/p>\n<p>2. Mravi<\/p>\n<p>Razli\u010dite vrste mrava imaju razli\u010dite impresivne vje&scaron;tine. Jedna od najzanimljivijih vrsta je mycocepurus smithii iz Amazonije. Rije\u010d je o vrsti mrava koja je razvila sposobnost razmno\u017eavanja uz pomo\u0107 kloniranja. Ovim dru&scaron;tvom vladaju \u017eene koje su odavno prestale reproducirati mu&scaron;karce.<\/p>\n<p>Mnoge vrste mrava savr&scaron;eno su organizirale i saobra\u0107aj u mravinjaku, a njihove organizacijske vje&scaron;tine ve\u0107 dugo intrigiraju nau\u010dnike.<\/p>\n<p>3. Slonovi<\/p>\n<p>Nau\u010dnici sa univerziteta St. Andrews smatraju da slonovi uz pomo\u0107 svoje mo\u0107ne surle mogu locirati do 30 odsutnih \u010dlanova svoje porodice samo uz pomo\u0107 njihovog mirisa te mogu stvoriti mentalnu sliku njihove lokacije.<\/p>\n<p>Tako\u0111er uz pomo\u0107 mirisa i boje odje\u0107e mogu odrediti je li \u010dovjek koji im prilazi prijateljski ili neprijateljski nastrojen.<\/p>\n<p>4. Termiti<\/p>\n<p>U Zimbabveu \u017eivi vrsta termita nazvana Macrotermes michaelseni koja je razvila tehniku uzgoja specifi\u010dne vrste gljivice kojom se hrane. S obzirom da ova gljivica uspijeva samo na temperaturi 30.5 &deg;C, a temperature se vani kre\u0107u od 40 &deg;C danju do 1 &deg;C no\u0107u, termiti su razvili sistem pomo\u0107u kojeg u svojim humcima odr\u017eavaju stalnu temperaturu. Radi se o sistemu ventila za grijanje i hla\u0111enje koje stalno zatvaraju i otvaraju.<\/p>\n<p>5. \u010cimpanze<\/p>\n<p>Mnogo toga je ve\u0107 re\u010deno na ra\u010dun inteligencije \u010dimpanza. Dok ih neki smatraju genijalnim, drugi vjeruju da imaju inteligenciju trogodi&scaron;njeg djeteta. Ipak, dokazano je da \u010dimpanze imaju bolje razvijeno fotografsko pam\u0107enje od ljudi.<\/p>\n<p>Studija provedena na Institutu za prou\u010davanje primata na univerzitetu Kyoto pokazala je da mlade \u010dimpanze imaju neobi\u010dno velik kapacitet radne memorije kada su numeri\u010dke korelacije u pitanju te su imali bolje rezultate od odraslih ljudi koji su pro&scaron;li istu proceduru i testove.<\/p>\n<p>DELFINI<\/p>\n<p>Delfini su nedavno progla&scaron;eni drugom najinteligentnijim vrstom na zemlji, odmah poslije \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Mnogi zoolozi vjeruju u direktnu vezu izme\u0111u ovih morskih sisara i ljudi.<\/p>\n<p>Zoolozi s Emory univerzirteta u Atlanti smatraju da &#8216;neuroanatomija sugerira psiholo&scaron;ki kontinuitet izme\u0111u ljudi i delfina&#8217;.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici sa univerziteta Loyola Marymount u Los Angelesu nazvali su ih &#8216;neljudskim osobama&#8217;.<\/p>\n<p>Pokazalo se da su delfini inteligentniji od \u010dimpanza i da imaju komunikacijske vje&scaron;tine sli\u010dne ljudskima.<\/p>\n<p>Njihovi mozgovi po te\u017eini su odmah poslije ljudskih te ih \u010dine kultiviranim \u017eivotinjama, izra\u017eenih osobnosti koje imaju sposobnost razmi&scaron;ljanja o budu\u0107nosti , pi&scaron;e myamazingfact.blogspot.com,&nbsp;prenosi Net.hr.<\/p>\n<div style=\"text-align: center\"><object classid=\"clsid:D27CDB6E-AE6D-11cf-96B8-444553540000\" codebase=\"http:\/\/download.macromedia.com\/pub\/shockwave\/cabs\/flash\/swflash.cab#version=6,0,29,0\" width=\"430\" height=\"387\"><param name=\"movie\" value=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/OVlJv7ZkvGA&amp;hl=en_US&amp;fs=1\" \/><param name=\"quality\" value=\"high\" \/><param name=\"menu\" value=\"false\" \/><param name=\"wmode\" value=\"\" \/><embed src=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/OVlJv7ZkvGA&amp;hl=en_US&amp;fs=1\" wmode=\"\" quality=\"high\" menu=\"false\" pluginspage=\"http:\/\/www.macromedia.com\/go\/getflashplayer\" type=\"application\/x-shockwave-flash\" width=\"430\" height=\"387\"><\/embed><\/object><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neke \u017eivotinjske vrste razvile su sposobnosti o kojima \u010dovjek mo\u017ee samo sanjati, od gradnje energetski efikasnih domova do instinkta koji im poma\u017ee &#8216;nanju&scaron;iti&#8217; neprijatelja i locirati najbli\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50332","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50332"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50332\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}