{"id":50324,"date":"2010-07-20T09:56:27","date_gmt":"2010-07-20T09:56:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50324"},"modified":"2010-07-20T09:56:27","modified_gmt":"2010-07-20T09:56:27","slug":"ljudi-su-pametniji-od-majmuna-zbog-kuhanja-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/20\/ljudi-su-pametniji-od-majmuna-zbog-kuhanja-video\/","title":{"rendered":"Ljudi su pametniji od majmuna zbog – kuhanja?! (video)"},"content":{"rendered":"

Mnoge zemlje, osobito one mediteranske, kuhanje su razvile do razine umjetnosti, a znanstvenici sada tvrde se bez njega ne bismo ni odvojili od svojih predaka – majmuna<\/em><\/p>\n

Naime, prema jednoj zanimljivoj evolucijskoj teoriji, rani su ljudi prije oko dva milijuna godina razvili ukus za kuhanu hranu, a upravo je to pokrenulo niz promjena zahvaljuju\u0107i kojima smo postali tako inteligentni. Klju\u010dnu ulogu u tom procesu odigralo je – \u017evakanje.<\/p>\n

Teorija, \u010diji su najgorljiviji pobornici Richard Wrangham sa Sveu\u010dilišta Harvard i Christopher Organ sa Sveu\u010dilišta Brown, podijelila je paleontologe. Kako bi uvjerili ‘nevjernike’, Wrangham i njegovi suradnici predstavili su krajem lipnja na Konferenciji o evoluciji u Portlandu niz empirijskih dokaza prema kojima su ljudi, kada su jednom nau\u010dili kuhati, na \u017evakanje trošili znatno manje vremena i energije od ostalih primata koji nisu ovladali vatrom.<\/p>\n

Prema toj teoriji, primati naše veli\u010dine provode 48 posto svoga budnog vremena u \u017evakanju, dok ljudi \u017eva\u010du manje od 10 posto dana.<\/p>\n

Usporedba zuba pokazala je da ljudi imaju puno manje kutnjake u odnosu na tijelo od ostalih primata. To isto vrijedi i za neandertalce i naše izravne pretke Homo erectuse, no ne i za izumrle hominide iz skupina Homo habilis i Homo rudolfensis.<\/p>\n

Paleoantropolozi ve\u0107 dugo znaju za ove \u010dinjenice, me\u0111utim, dosad ih nitko nije uspio objasniti.<\/p>\n

Prema Wranghamovu timu rješenje misterija je jednostavno – nau\u010dili smo kuhati. Prije oko dva milijuna godina H. Erectus je razvio ukus za hranu koja je slu\u010dajno pala u vatru. Tako su ovi rani ljudi nau\u010dili koristiti plamen za kuhanje i pe\u010denje, a hranjivi sastojci postali su im dostupniji. Budu\u0107i da su se stjenke stanica hrane djelomi\u010dno raspale ve\u0107 tijekom termi\u010dke obrade, nisu je trebali tako puno \u017evakati, a postala je i lakše probavljiva. <\/p>\n

Wrangham nadalje tvrdi da je ova dodatna energija omogu\u0107ila ljudima da razviju ve\u0107e mozgove i slo\u017eenije društvene odnose. ‘Fosilni zapisi potvr\u0111uju da su mozgovi hominida po\u010deli ubrzano rasti upravo u to vrijeme’, ka\u017ee znanstvenik.<\/p>\n

No, glavni problem teorije je taj što do sada nitko nije uspio sa sigurnoš\u0107u dokazati da su naši rani preci nau\u010dili vladati vatrom prije više od milijun godina. Najstariji \u010dvrsti dokazi o postojanom odr\u017eavanju vatre u ljudskim nastambama, otkriveni u Izraelu, stari su oko 790.000 godina. <\/p>\n

Prednosti kuhanja, koliko energije trošimo na \u017evakanje i koliko energije u tijelo otpušta kuhana, a koliko sirova hrana, ispitao je dr. Martin Wickham u kratkom eksperimentu pred BBC-jevim kamerama. <\/p>\n

<\/embed><\/object><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnoge zemlje, osobito one mediteranske, kuhanje su razvile do razine umjetnosti, a znanstvenici sada tvrde se bez njega ne bismo ni odvojili od svojih predaka – majmuna Naime, prema jednoj zanimljivoj evolucijskoj teoriji, rani su ljudi prije oko dva milijuna godina razvili ukus za kuhanu hranu, a upravo je to pokrenulo niz promjena zahvaljuju\u0107i kojima […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}