{"id":50315,"date":"2010-07-11T10:42:53","date_gmt":"2010-07-11T10:42:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50315"},"modified":"2010-07-11T10:42:53","modified_gmt":"2010-07-11T10:42:53","slug":"formula-srece-i-uspeha-je-zivot-u-sva-tri-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/11\/formula-srece-i-uspeha-je-zivot-u-sva-tri-vremena\/","title":{"rendered":"Formula sre\u0107e i uspeha je \u017eivot u sva tri vremena"},"content":{"rendered":"

Futuristi se oslanjaju na cilj, hedonisti rizikuju budu\u0107nost, fatalisti neuspeh, a razmišljanje o prošlosti, pa \u010dak i sanjarenje, voditi u tugu. Prema na\u010dinu razmišljanja, ljudi se dele na one koji \u017eive u prošlosti, sadašnjosti ili budu\u0107nosti, napominje psihijatar Fil Zimbardo. <\/em><\/p>\n

"Perspektiva vremena" razlikuje se od \u010doveka do \u010doveka jer zavisi o tradiciji, kulturi i na\u010dinu razmišljanja, a Zimbardo ju je podelio u pet kategorija – negativno razmišljanje o prošlosti, sanjarenje, hedonisti\u010dki ili fatalisti\u010dki pristup sadašnjosti i futuristi\u010dki kojem pripadaju ljudi usmereni na ispunjavanje ciljeva. Ni prise\u0107anje prijatnih trenutaka i zanemarivanje sadašnjosti ni bezglavo u\u017eivanje u trenutku se ne preporu\u010duje. Neko ko se sasvim predaje budu\u0107nosti mo\u017ee marljivo da radi \u010ditav \u017eivot, štedi kako bi osigurao lagodnu penziju i otišao na putovanje oko sveta, ukrcao se na brod za Aljasku ili nau\u010dio da slika. <\/p>\n

Ali \u017eivot nije uvek predvidljiv i lako mo\u017ee do\u0107i do neo\u010dekivanih komplikacija u scenariju poput pada berze, poplave ili bolesti. Me\u0111utim, i druga krajnost, hedonisti, naj\u010deš\u0107e prolazi neslavno – troše\u0107i svaki nov\u010di\u0107 na trenutna zadovoljstva, ne\u0107ete osigurati lagodnu penziju. Neprestano osvrtanje i kritikovanje prošlosti vodi u depresiju, a fatalisti\u010dki pristup mišljenju kako je sve unapred odre\u0111eno u neuspeh ili inerciju. <\/p>\n

\u010carobna formula<\/strong><\/p>\n

\u010carobna formula, kako je Zimbardo naziva, \u017eivot je u sva tri vremena i pogled na svet koji se menja zavisno od situacije. Presudno je i razrešiti nesuglasice s prošloš\u0107u, ostaviti je gde pripada i delovati promišljeno kako vas budu\u0107nost ne bi iznenadila. U osveš\u0107ivanju sadašnjosti najja\u010di "alat" je doza zahvalnosti za trenutak. <\/p>\n

– Razmislite "u kom ste vremenu" naj\u010deš\u0107e i po\u010dnite da se menjate – savjetuje Zimbardo. <\/p>\n

Analiza prošlosti vodi u depresiju<\/strong><\/p>\n

Razmišljanje o prošlosti je dobro, ali samo ako se tamo ostaje vrlo kratko. Dubokoumno analiziranje lako mo\u017ee da odvede u pravu opsesiju, a zatim i depresiju. Razmišljanje o tu\u0111im ili vlastitim postupcima ili re\u010denicama ne mo\u017ee ništa da promeni, zato je bolje prestati s takvim mislima. <\/p>\n

Zbog sanjarenja stvarni \u017eivot kaska<\/strong><\/p>\n

Ako primetite da se neprestano prise\u0107ate i razmišljate o lepim trenucima od prije nekoliko dana, godina ili nedelja, razmislite uzima li vam „\u017eivot u prošlosti" previše od sadašnjosti. Iako je lepo \u017eiveti u mislima, na taj na\u010din se spre\u010dava u\u017eivanje u trenutku pa ceo \u017eivot kaska. <\/p>\n

Blic<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Futuristi se oslanjaju na cilj, hedonisti rizikuju budu\u0107nost, fatalisti neuspeh, a razmišljanje o prošlosti, pa \u010dak i sanjarenje, voditi u tugu. Prema na\u010dinu razmišljanja, ljudi se dele na one koji \u017eive u prošlosti, sadašnjosti ili budu\u0107nosti, napominje psihijatar Fil Zimbardo. "Perspektiva vremena" razlikuje se od \u010doveka do \u010doveka jer zavisi o tradiciji, kulturi i na\u010dinu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50315","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50315"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50315\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}