{"id":50295,"date":"2010-06-22T11:33:40","date_gmt":"2010-06-22T11:33:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50295"},"modified":"2010-06-22T11:33:40","modified_gmt":"2010-06-22T11:33:40","slug":"zdravlje-na-dva-tocka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/06\/22\/zdravlje-na-dva-tocka\/","title":{"rendered":"Zdravlje na dva to\u010dka"},"content":{"rendered":"<p><em>Vo\u017enja bicikla skida suvi&scaron;ne kilograme, zate\u017ee i oblikuje mi&scaron;i\u0107e, ja\u010da srce, \u010duva zglobove, pove\u0107ava izdr\u017eljivost organizma, uti\u010de na pobolj&scaron;anje probave i smanjuje stres<\/em><\/p>\n<p>Topli dani idealni su za vo\u017enju bicikla, savr&scaron;enog na\u010dina rekreacije koji skida suvi&scaron;ne kilograme, zate\u017ee i oblikuje mi&scaron;i\u0107e. Rekreativna vo\u017enja bicikla odli\u010dna je i za sticanje kondicije, smanjuje rizik od problema sa visokim pritiskom, pove\u0107ava izdr\u017eljivost organizma, ja\u010da imunitet, uti\u010de na pobolj&scaron;anje probave i smanjuje stres. Svi pozitivni efekti vo\u017enju bicikla \u010dine jednim od najefikasnijih na\u010dina ve\u017ebanja, pa su zbog toga sastavni deo mnogih dijeta, programa treninga i zdravstvenih preporuka. Evo &scaron;ta stru\u010dnjaci ka\u017eu zbog \u010dega je sve dobro vrteti pedale:<\/p>\n<p>* Vo\u017enja bicikla na lagan na\u010din sagoreva kalorije i suvi&scaron;ne masno\u0107e zbog \u010dega se preporu\u010duje damama koje \u017eele da smr&scaron;aju. \u017dena koja ima oko 60 kilograma skinu\u0107e \u010dak 480 kalorija za 60 minuta vo\u017enje, ako vozi prose\u010dnom brzinom od 20-25 km na sat. &Scaron;to je br\u017ea i intenzivnija vo\u017enja, tro&scaron;i se vi&scaron;e kalorija, ali stru\u010dnjaci ne preporu\u010duju prevelike napore nego postepeno pove\u0107avanje brzine i intenziteta da se organizam ne bi suvi&scaron;e opteretio. Neka istra\u017eivanja pokazuju da ljudi koji, na primer, voze desetak kilometara dva puta nedeljno, sagore i do pola kilograma masnih naslaga mese\u010dno.<\/p>\n<p>* Vo\u017enja bicikla oblikuje mi&scaron;i\u0107e, pa ne \u010dudi &scaron;to su profesionalni biciklisti poznati po lepo oblikovanim nogama. Dok vrtite pedale aktivni su mi&scaron;i\u0107i potkolenice, prednje i zadnje strane natkolenice, mi&scaron;i\u0107i butina i stra\u017enjice, ali i mi&scaron;i\u0107i koji poma\u017eu da telo bude u pravilnom polo\u017eaju &#8211; trbu&scaron;ni i mi&scaron;i\u0107i donjeg dela tela. U isto vreme aktivni su i tricepsi na rukama, naro\u010dito ako vozite uzbrdo.<\/p>\n<p>* Bicikl \u010duva srce. Kardiovaskularne smetnje jedan su od naj\u010de&scaron;\u0107ih uzroka smrtnosti, a sr\u010dana oboljenja intenzivnija su ukoliko ljudi imaju visok pritisak i holesterol, a vo\u017enja bicikla pozitivno deluje na ove probleme. Istra\u017eivanja su pokazala da ljudi koji umerenim tempom voze bicikl tri puta nedeljno, samo po pola sata, spu&scaron;taju i pritisak i holesterol. Zbog toga lekari savetuju da uvek vozite pola sata bez prekida.<\/p>\n<p>* Vo\u017enja podi\u017ee nivo energije. Ukoliko ste umorni i bezvoljni, vo\u017enja bicikla pove\u0107a\u0107e nivo energije za 20 odsto i smanjiti umor za \u010dak 65 odsto. To se doga\u0111a zbog toga &scaron;to biciklizam podsti\u010de mozak da lu\u010di dopamin, hormon povezan sa koli\u010dinom energije. \u010cak i spora vo\u017enja koja vas ni ne oznoji, tri puta nedeljno, bitno \u0107e uticati da se ose\u0107ate bolje.<\/p>\n<p>* Vo\u017enja bicikla \u010duva zglobove. Dok okre\u0107ete pedale telo je u sede\u0107em polo\u017eaju i, za razliku od tr\u010danja ili intenzivnih aerobnih ve\u017ebi, nema opetere\u0107enja za zglobove, kolena i ki\u010dmu, pa je manja mogu\u0107nost povrede. Stru\u010dnjaci preporu\u010duju da dobro podesite bicikl. Danas ve\u0107ina modela ima brzine, modove koje mo\u017eete podesiti kako bi vam vo\u017enja najvi&scaron;e prijala. Veoma je bitno i da sedi&scaron;te bude na pravoj visini, odnosno da ne optere\u0107ujete ki\u010dmu tokom vo\u017enje. Kada je pedala dole, koleno bi trebalo da bude blago savijeno i nije dobro ako su vam noge previ&scaron;e ispru\u017eene ili savijene, jer to zna\u010di da sedi&scaron;te nije u pravilnom polo\u017eaju.<\/p>\n<p><strong>KAKO I KOLIKO VOZITI BICIKL?<\/strong><\/p>\n<p>Kada odlu\u010dite da vozite bicikl, izaberete najbolji model i podesite ga, po\u010dnite sa laganom vo\u017enjom ne du\u017ee od 20 minuta, dva puta nedeljno. Kada vam to vi&scaron;e ne bude bilo naporno, pove\u0107ajte frekvenciju na 3-4 puta nedeljno. Tek onda sledi pove\u0107anje vremena koje provodite u vo\u017enji. Postepeno vozite sve du\u017ee i du\u017ee, a tek kada ni to ne bude bio problem, mo\u017eete da razmislite o menjanju trase, odnosno o malo intenzivnijoj i napornijoj vo\u017enji (sa ve\u0107im optere\u0107enjem, uzbrdo ili na neravnoj podlozi). Kondicija \u0107e vam iz dana u dan biti sve bolja, ose\u0107a\u0107ete se mnogo zdravije, opu&scaron;tenije i zadovoljnije. Stru\u010dnjaci tvrde da je osnovni princip kod vo\u017enje da prvo pove\u0107avate frekvenciju broja treninga (broj vo\u017enji u toku nedelje), zatim udaljenost (trajanje treninga), pa tek na kraju intenzitet treninga (tj. frekvenciju rada srca). Da biste kontrolisali broj otkucaja srca mo\u017eete da koristite i sr\u010dani monitor koji poma\u017ee u odre\u0111ivanju osnovnih postavki treninga.<\/p>\n<p><em>Ve\u010dernje novosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vo\u017enja bicikla skida suvi&scaron;ne kilograme, zate\u017ee i oblikuje mi&scaron;i\u0107e, ja\u010da srce, \u010duva zglobove, pove\u0107ava izdr\u017eljivost organizma, uti\u010de na pobolj&scaron;anje probave i smanjuje stres Topli dani idealni su za vo\u017enju bicikla, savr&scaron;enog na\u010dina rekreacije koji skida suvi&scaron;ne kilograme, zate\u017ee i oblikuje mi&scaron;i\u0107e. Rekreativna vo\u017enja bicikla odli\u010dna je i za sticanje kondicije, smanjuje rizik od problema sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50295","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50295","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50295"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50295\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}