U nedavnom istra\u017eivanju provedenom na više od 300 bra\u010dnih parova znanstvenici su otkrili da \u017eene u nesretnim brakovima i vezama imaju viši krvni tlak, višak masnog tkiva na predjelu oko trbuha i ostale pokazatelje ve\u0107eg rizika od obolijevanja od sr\u010danih bolesti. <\/p>\n
\u017dene u stabilnim vezama bolje spavaju, manje se okre\u0107u u krevetu i rje\u0111e se bude od samih \u017eena, pokazalo je istra\u017eivanje sa Sveu\u010dilišta Pittsburgh. Ipak, ne\u0107ete dobro spavati ako ste tek po\u010deli dijeliti postelju. Jedan od razloga je taj što jednostavno niste navikli biti pored nekog cijelo vrijeme.<\/p>\n
\u017dene koje \u017eive s partnerima imaju 63 posto ve\u0107e šanse da postanu pretile od onih koje \u017eive same, dokazali su znanstvenici sa Sveu\u010dilišta North Carolina. Brak deblja, a istra\u017eivanja su pokazala da i muškarci i \u017eene imaju dvostruko ve\u0107e šanse da se udebljaju nakon što izreknu ‘u dobru i zlu’. <\/p>\n
O\u017eenjeni muškarci imaju tri puta ve\u0107e šanse za pretilost u predjelu trbuha od neo\u017eenjenih, zaklju\u010dili su gr\u010dki znanstvenici koji za sve šire strukove bra\u010dnih parova krive koli\u010dinu vremena koje provode zajedno pred TV-om i pritom jedu, a uvjereni su i da sve slabiji seksualni \u017eivot smanjuje broj potrošenih kalorija. Osim toga, bra\u010dni parovi vje\u017ebaju manje nego prije braka, dok nevjen\u010dane osobe posve\u0107uju više pozornosti svom izgledu i više vje\u017ebaju da bi bile privla\u010dnije suprotnom spolu. Muškarci koji se osje\u0107aju sretnima i zadovoljnima u braku \u010duvaju i svoje zdravlje, jer su nova istra\u017eivanja pokazala da postoji manji rizik da umru od mo\u017edanog udara. Istra\u017eivanje Urija Goldbourta na institutu u Tel Avivu trajalo je 34 godine, a dokazao je da su o\u017eenjeni i sretniji muškarci zdraviji.<\/p>\n
Osim toga, o\u017eenjeni muškarci \u017eive dulje, jer ih supruge gnjave da redovito odlaze lije\u010dniku, pokazuje jedno drugo istra\u017eivanje. Dugotrajna i stabilna veza izme\u0111u muškarca i \u017eene donosi niz koristi. Osim što se \u017eene brinu za svoje muškarce i tjeraju ih na odlazak lije\u010dniku, parovi u ozbiljnoj vezi i \u010deš\u0107e redovito vje\u017ebaju, što im dodatno produljuje \u017eivot.<\/p>\n
Švedsko istra\u017eivanje potvrdilo je ono što se ve\u0107 neko vrijeme naga\u0111a, a to je da \u017eivot u zajednici štiti od razvoja demencije. Bra\u010dni \u017eivot štiti od Alzheimerove bolesti, tvrde znanstvenici. Ljudi koji su u partnerskim odnosima tijekom srednje dobi imaju upola manji rizik za obolijevanje od demencije, pokazuju rezultati najnovijeg istra\u017eivanja. Razvod ili smrt bra\u010dnog partnera rezultira pove\u0107anjem rizika od demencije za tre\u0107inu.<\/p>\n
I dok muškarci imaju koristi od stupanja u brak s puno mla\u0111im \u017eenama budu\u0107i da na taj na\u010din produljuju \u017eivotni vijek, \u017eene izvla\u010de kra\u0107i kraj i u braku s puno starijima i sa znatno mla\u0111im muškarcima. Istra\u017eivanje na njema\u010dkom Institutu Max Planck izme\u0111u ostalog je dokazalo da muškarci koji o\u017eene starije \u017eene imaju ve\u0107e šanse da ranije umru. Šanse da muškarac ranije umre mogu se smanjiti za petinu ako je njegova supruga 15 do 17 godina mla\u0111a od njega. Rizik od prerane smrti tako\u0111er se smanjuje za 11 posto ako je partnerica mla\u0111a od muškarca sedam do devet godina.<\/p>\n
Ve\u010dernji list<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U nedavnom istra\u017eivanju provedenom na više od 300 bra\u010dnih parova znanstvenici su otkrili da \u017eene u nesretnim brakovima i vezama imaju viši krvni tlak, višak masnog tkiva na predjelu oko trbuha i ostale pokazatelje ve\u0107eg rizika od obolijevanja od sr\u010danih bolesti. \u017dene u stabilnim vezama bolje spavaju, manje se okre\u0107u u krevetu i rje\u0111e se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50288","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50288"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50288\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}