Poznato je da prehrana utje\u010de na sve aspekte \u017eivota, pa i na spavanje. <\/p>\n
Tijekom dana se praznimo, a tijekom spavanja punimo i prikupljamo energiju za sljede\u0107i dan. Zato se tijekom sna odmaraju svi sustavi osim onih koji nas odr\u017eavaju na \u017eivotu. Dok spavamo, isklju\u010deni su i brojni obrambeni mehanizmi. <\/p>\n
Da nema stresa, loše prehrane, emocionalnih i fizi\u010dkih trauma, skoro svi bismo bili zdraviji, du\u017ee bismo \u017eivjeli i savršeno spavali. San bi bio vrijeme u kojemu smo bezbri\u017eni, opušteni i u stanju duboke isklju\u010denosti u odnosu na podra\u017eaje iz vanjskog svijeta. Puno bismo sanjali, a to bi zna\u010dilo i da uz pomo\u0107 sna kvalitetno procesuiramo sva pozitivna i negativna iskustva prethodnih dana. Budili bismo se spremniji za svakodnevni \u017eivot, kognitivne (spoznajne), mentalne i tjelesne funkcije bi nam bile kvalitetnije, svaki posao obavljali bi u\u010dinkovitije, br\u017ee, bili bismo opušteniji, marljiviji i ukupno – sretniji.<\/p>\n
No, idealnog svijeta nema, pa tek mo\u017eemo u\u010diniti što više kako bismo se pribli\u017eili zamišljenom idealu. Riješiti se stresa, bolje se hraniti i urednije \u017eivjeti najbolji su na\u010dini za poboljšanje kvalitete sna. Što se ti\u010de vremena, savjetuje se svakoga dana i\u0107i na spavanje u pribli\u017eno isto vrijeme i u sli\u010dno vrijeme ustajati, s tim da nije dobro lijegati u sitne jutarnje sate i ustajati nakon podneva. Nitko ne bi smio redovito spavati manje od šest sati, a kako ni previše sna ne koristi, savjetuje se u snu provesti najviše devet sati dnevno. <\/p>\n
Gladovanje bilo koje vrste ne pogoduje dobrom snu, pa je klju\u010dno redovito jesti (najbolje tri glavna obroka i dva manja me\u0111uobroka). Osim jednakog broja obroka, va\u017eno je i jesti pribli\u017eno u isto vrijeme svakoga dana. Naime, uredna prehrana izravno utje\u010de na regulaciju neurona, a neuronska aktivnost itekako ima veze sa stresom, psihi\u010dkom ravnote\u017eom i kvalitetom sna. Poznato je da drasti\u010dne dijete nerijetko za posljedicu imaju nesanicu. Zato je bolje odlu\u010diti se za bla\u017ee dijete koje daju dugoro\u010dno bolje rezultate, a ne djeluju loše na spavanje. <\/p>\n
Posljednji obrok savjetuje se do 19-20 sati. Jedemo li kasnije, tijelo je zaposleno probavom, a do vremena kad odlazimo na spavanje metabolizam i brojne druge tjelesne funkcije trebale bi se ve\u0107 dovoljno usporiti da lako i mirno zaspimo. Prije spavanja treba izbjegavati kavu, crni ili zeleni \u010daj, alkohol, energetske napitke, kolu i ostala gazirana pi\u0107a koja nerijetko sadr\u017ee kofein i sli\u010dne stimulanse. Iako mnoge ljude smiruje slatko, pretjerano slatka hrana i \u010dokolada ne preporu\u010duju se prije spavanja. To je stoga što pove\u0107ana razina glukoze i inzulin pobu\u0111uju neurone, a to zna\u010di da nismo dovoljno smireni za spavanje. Osim pretjerano slatke, nije dobra ni pretjerano za\u010dinjena hrana.<\/p>\n
Prehrana treba biti uravnote\u017eena, dakle svakoga dana treba unijeti sve va\u017ene mikro i makronutrijente, i to u preporu\u010denim omjerima. Toliko puta smo mi i drugi mediji pisali o uravnote\u017eenoj prehrani da o njoj štošta ve\u0107 znaju i klinci iz starijih vrti\u0107kih skupina. Nije, dakle, problem u informiranju, nego u dobroj volji i djelomi\u010dno u koli\u010dini novca kojom raspola\u017eemo (dio zdrave hrane je skup, ali ima i jeftinih, a kvalitetnih namirnica, samo što mnoge od njih kod nas nisu previše popularne, poput sitne plave ribe, nekih \u017eitarica i mahunarki). Birati sezonsku hranu zna\u010di jesti je u vrijeme kad sadr\u017ei najviše korisnih tvari i kad je najjeftinija. <\/p>\n
Hrana koja pogoduje snu je sva ona koja se savjetuje u borbi protiv stresa, tjeskobe i sli\u010dnih emocionalnih smetnji. Sva ta hrana pogoduje lu\u010denju melatonina, poznatog i kao hormon sna (djeluje smiruju\u0107e pa time i uspavljuje). Umjesto tableta, protiv nesanice uzmite više zelene salate, celera, meda, luka, banana, kuhanog krumpira, sjemenki bundeve. Prije odlaska u krevet popijte \u010daj od valerijane, lavande ili mati\u010dnjaka. Lavanda se mo\u017ee koristiti i kao za\u010din, kako u slatkim tako i u slanim jelima.<\/p>\n
Tportal.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poznato je da prehrana utje\u010de na sve aspekte \u017eivota, pa i na spavanje. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50287\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}