{"id":50277,"date":"2010-06-05T21:27:17","date_gmt":"2010-06-05T21:27:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50277"},"modified":"2010-06-05T21:27:17","modified_gmt":"2010-06-05T21:27:17","slug":"muskarci-emituju-vise-ugljendioksida-od-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/06\/05\/muskarci-emituju-vise-ugljendioksida-od-zena\/","title":{"rendered":"Mu\u0161karci &#8217;emituju&#8217; vi\u0161e ugljendioksida od \u017eena"},"content":{"rendered":"<p>Pona&scaron;anje i navike mu&scaron;karaca, kada se uporede sa \u017eenskim, rezultiraju emitovanjem ve\u0107e koli\u010dine ugljendioksida, zaklju\u010dili su nau\u010dnici &Scaron;vedskog nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog instituta za odbranu i bezbednost. <\/p>\n<p>&nbsp;Prema tvrdnjama koje su objavili u knjizi pod naslovom &quot;&Scaron;vedska u novoj klimi &#8211; vla\u017eni izazov&quot;, mu&scaron;karci godi&scaron;nje &quot;emituju&quot; u atmosferu dve tone ugljendioksida vi&scaron;e od \u017eena. <\/p>\n<p>Ovaj zaklju\u010dak istra\u017eiva\u010di obja&scaron;njavaju \u010dinjenicom da mu&scaron;karci \u010de&scaron;\u0107e koriste automobil i za razliku od suprotnog pola tro&scaron;e vise goriva. Ukazuju\u0107i na polne razlike, autori istra\u017eivanja predla\u017eu druga\u010diji na\u010din u odre\u0111ivanju izvora ugljendioksida (gasa koji uti\u010de na globalno zagrevanje). <\/p>\n<p>Za razliku od zvani\u010dne statistike, koja uzima u obzir emisiju tog gasa koji se proizvodi u granicama odre\u0111ene zemlje, oni su uklju\u010dili i nivo potro&scaron;nje, kao i uvoz robe. Ukoliko se primeni postupak &scaron;vedskih istra\u017eiva\u010da, na svakog Amerikanca u proseku godi&scaron;nje otpada 28 tona gasova emitovanih u atmosferu, a na stanovnika Afrike samo jedna tona. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici su prora\u010dunali da na svakog &Scaron;ve\u0111anina, u proseku, dolazi ne 5,4 tona ugljendioksida, kako ocenjuje zvani\u010dna statistika, ve\u0107 oko deset tona. &quot;&Scaron;to su ve\u0107a primanja stanovnika u nekoj zemlji, ve\u0107i je i obim emisije zaga\u0111uju\u0107ih gasova&quot;, precizirala je za &scaron;vedski list &quot;Dagens Njuheter&quot; Anika Karlson-Kaniama, nau\u010dni rukovodilac &Scaron;vedskog nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog instituta. <\/p>\n<p>Ona je rekla da, na osnovu podataka o izvozu iz Kine i Indije, emisije gasova u tim zemljama rastu, ali ukoliko se umesto toga emisije &scaron;tetnih gasova pove\u017eu sa potro&scaron;njom, zaga\u0111enje u Kini \u0107e biti mnogo ni\u017ee. U istra\u017eivanju Karlson-Kaniame pod nazivom &quot;\u017dene, mu&scaron;karci i energija: vlast, proizvodnja i kori&scaron;\u0107enje&quot; ukazuje se da neo\u017eenjeni mu&scaron;karci u proseku tro&scaron;e za 20 odsto vi&scaron;e energije nego neudate \u017eene. To se prvenstveno odnosi na kori&scaron;\u0107enje automobila i javnog prevoza. <\/p>\n<p>Drugi primer se mo\u017ee na\u0107i u istra\u017eivanju koje je poru\u010dila &scaron;vedska Uprava za za&scaron;titu \u017eivotne sredine, u kome se navodi da je 69 odsto anketiranih \u017eena izrazilo spremnost da jede manje mesnih proizvoda ukoliko bi to usporilo globalno zagrevanje. Me\u0111u mu&scaron;karcima takvih je samo 45 odsto.<\/p>\n<p>U vreme ankete, \u017eene su \u010de&scaron;s\u0107e od mu&scaron;karaca izrazile i spremnost da se odreknu automobila i pre\u0111u na javni prevoz. <\/p>\n<p><em>Tanjug <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pona&scaron;anje i navike mu&scaron;karaca, kada se uporede sa \u017eenskim, rezultiraju emitovanjem ve\u0107e koli\u010dine ugljendioksida, zaklju\u010dili su nau\u010dnici &Scaron;vedskog nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog instituta za odbranu i bezbednost. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50277","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50277"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50277\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}