Dominantan jezik ovog stole\u0107a postaje posve neobi\u010dan "globiš" koji osvaja planetu i suvereno postaje gospodar u komunikacijama i na Internetu.<\/p>\n
"Globiš" je novi na\u010din komuniciranja u bogatoj porodici od više od 6.800 jezika koliko se govori na planeti Zemlji. To je "mešavina" ili "mu\u0107kalica" ili po globiški "mišmeš" (mishmash) engleskih naj\u010deš\u0107e koriš\u0107enih re\u010di i izraza u svakodnevnoj komunikaciji ljudi, pogotovo mladih širom sveta. <\/p>\n
O novom "jeziku" opširno piše engleski pisac i izdava\u010d Robert Mekrum, autor knjige "Globiš: kako engleski jezik postaje svetski jezik", ali on nije tvorac imena novog jezika. Ideja je potekla od Indijca Madukara Gogatea, indijskog publiciste i izvršnog direktora pokreta u Bombaju za romanizaciju indijskog jezika. <\/p>\n
Gogate je 1995. prvi upotrebio skra\u0107enicu "globiš" od "globalni engleski" da bi jednom re\u010dju okarakterisao jednostavan jezik, zapravo latini\u010dnim pismom zapisanu fonetiku, odnosno izgovor engleskih re\u010di. "Engleski jezik je poreklom iz Engleske, ali više nije monopol Engleske, to je me\u0111unarodni jezik, raširen u mnogim zemljama, više ili manje prisutan", ali svuda prisutan tvrdi Gogate. <\/p>\n
Kovanicu "globiš" je preuzeo i "jezik" razradio Francuz \u017dan-Pol Nerijer. On je, tako\u0111e, 1995. pisao o novoj formi engleskog sa vokabularom od oko 1.500 re\u010di, najviše upotrebljavanih u kratkim i jednostavnim re\u010denicama, sastavljenim od idioma ili pretvorenim u njih. Pore\u0111enja radi, u \u010duvenom "Engleskom re\u010dniku Oksford" (Oxford English Dictionary) ima 615.000 re\u010di. <\/p>\n
Nerijer novu formu sporazumevanja isprva nije smatrao jezikom ve\u0107 "alatkom komunikacije" o \u010demu je opširno pisao u knjizi "Parle Globiš". "Jezik je vozilo kulture. Globiš to ni ne \u017eeli biti, ve\u0107 mu je smisao u komunikaciji", rekao je Nerijer, koji danas tvrdi da to "zapravo nije engleski" jer ga ljudi sa izvornog engleskog govornog podru\u010dja teško razumeju kao svoj jezik, ali ga razumeju širom sveta gde, tvrdi on, "globiški" govori blizu 90 odsto ljudi. <\/p>\n
Oni koji podr\u017eavaju "globiš" ka\u017eu da je to "krejzi ingliš" (crazy english) – "ludi engleski". "Ljudi širom sveta govori\u0107e tim jezikom", uveren je Nerijer koji je "globiš" zaštitio kao patent. "U 19. veku je britanski engleski bio internacionalni jezik, u 20. veku je to bio ameri\u010dki engleski. Sada je tre\u0107a faza – 21. vek pripada globišu", izjavio je Mekrum u intervjuu Rojtersu. <\/p>\n
Mekrum ima samo re\u010di hvale za "globiš". On kao primere navodi slogane na engleskom koji se sirom sveta "vrte" u raznim marketinškim i predizbornim kampanjama, zatim engleske re\u010di u imenima firmi, proizvoda, muzi\u010dkih grupa, \u010dak i na panoima koje nose demonstranti da bi svetu poslali jasnu poruku o lokalnim problemima. <\/p>\n
Tu su i latini\u010dni zapisi izgovora engleskih re\u010di na Internetu u Kini ili u Indiji i arapskim zemljama. Mekrum je na televizijama BBC i PBS radio od 1986. serije "pri\u010da o engleskom". Osnova "pri\u010de o globišu" je globalizacija engleskog, forma novonastalog i \u017eivog jezika planetarne upotrebe o \u010demu se mo\u017ee dosta pro\u010ditati na Internetu, gde ima i kurseva za po\u010detnike u "globišu".<\/p>\n
B92<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dominantan jezik ovog stole\u0107a postaje posve neobi\u010dan "globiš" koji osvaja planetu i suvereno postaje gospodar u komunikacijama i na Internetu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50267","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50267"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50267\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}