{"id":50264,"date":"2010-05-25T13:00:20","date_gmt":"2010-05-25T13:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50264"},"modified":"2010-05-25T13:00:20","modified_gmt":"2010-05-25T13:00:20","slug":"terapija-smehom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/25\/terapija-smehom\/","title":{"rendered":"Terapija smehom"},"content":{"rendered":"<p>Kristof Emelman, osniva\u010d prve &quot;&Scaron;kole smeha&quot; u Minhenu&nbsp;u\u010di ljude kako da se smeju i ose\u0107aju bolje u svojoj ko\u017ei i svetu koji ih okru\u017euje.&nbsp; <\/p>\n<p>Dvadeset ljudi starosti od 25 do 65 godina stoje u krugu i umiru od smeha. Pogled im je uperen u veselog \u010doveka koji se toliko gromko smeje da su mu o\u010di pune suza. To je Kristof Emelman, minhenski &quot;guru smeha&quot;. On tvrdi da smeh pokre\u0107e vi&scaron;e od 300 mi&scaron;i\u0107a u telu:<\/p>\n<p>&quot;Ovo je moja osnovna profesija &#8211; smeh i humor, u potpunosti sam se posvetio tome, tako da se mo\u017ee re\u0107i da sam gelotolog. &Scaron;kole smeha vode obu\u010deni treneri za terapiju joge smeha. Radimo sa bolesnim pacijentima jer je to najbolja tehnika koja dovodi telo, duh i um u sklad, a smeh je i najbolja ve\u017eba disanja&quot;, obja&scaron;njava Kristof.<\/p>\n<p>&Scaron;kola smeha sastoji se od sedam sesija od po sat vremena. Ideja je da ljudi ponovo nau\u010de da se smeju. Deca se smeju oko 400 puta dnevno, ali odrasli \u010desto zaboravljaju kako da se smeju. Od u\u010desnika se tra\u017ei da izuju cipele i ponesu fla&scaron;u vode jer se od jednosatnog smejanja o\u017eedni, ka\u017ee Kristof.<\/p>\n<p>Za one koji ne mogu da poha\u0111aju kurs, Kristof je napisao knjigu &quot;Joga smeha&quot; uz koju se dobija i CD sa ve\u017ebama.<\/p>\n<p><strong>Za po\u010detak: tap&scaron;anje po glavi<\/strong><\/p>\n<p>Mnogi koji poha\u0111aju kurs pate od razli\u010ditih problema &#8211; nesanica, stres na poslu, psihosomatske bolesti, ili se, kao i sam Kristof, oporavljaju od nekog ve\u0107eg zdravstvenog problema. On je po\u010deo sa terapijom smehom posle operacije srca; ka\u017ee da smeh pokre\u0107e i stoma\u010dne mi&scaron;i\u0107e i plu\u0107a, a podsti\u010de i imunosistem.<\/p>\n<p>Ipak, neki Kristofovi u\u010denici imaju pote&scaron;ko\u0107e da stupe u kontakt sa ostalim u\u010desnicima. Zato u jednoj ve\u017ebi moraju jedni druge da potap&scaron;u po glavi &#8211; &scaron;to bi trebalo da im pomogne da prevazi\u0111u strah od fizi\u010dkog kontakta.<\/p>\n<p>Kristof ka\u017ee da smeh uklanja emotivnu blokadu. &quot;U na&scaron;em dru&scaron;tvu, kontakti su sve re\u0111i i re\u0111i i ljudi se boje da se poka\u017eu. To je ono &scaron;to ovde treniramo kroz igru &#8211; da se bude autenti\u010dan, da se poka\u017eu ose\u0107anja, posebno pred drugim ljudima. Jednostavno &#8211; da se skinu maske i da ljudi imaju vi&scaron;e vere u sebe. Kada veruje&scaron; sebi &#8211; sve vi&scaron;e li\u010di na igru i sve je kreativnije. Na kraju, smeh slu\u017ei i tome da se isklju\u010di intelekt&quot;, ka\u017ee Kristof<\/p>\n<p><strong>&quot;Sada sam sre\u0107an \u010dovek&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Smeh je lekovit jer umanjuje hormone stresa kao adrenalin i kortizol, a osloba\u0111a koktel hormona raspolo\u017eenja uklju\u010duju\u0107i serotonin i dopamin, i izaziva nalet endorfina.<\/p>\n<p>&quot;Ovo je ve\u017eba koja poma\u017ee mom telu da ostane zdravo&quot;, ka\u017ee Robert, jedan od polaznika kursa i dodaje: &quot;\u017divot se uvek menja, ali mislim da je najva\u017enije da \u010dovek mo\u017ee vi&scaron;e da di&scaron;e i sada otkrivam smeh na drugi na\u010din. Sada sam sre\u0107an \u010dovek i sada se smejem onako kako ja ho\u0107u.&quot;<\/p>\n<p>DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kristof Emelman, osniva\u010d prve &quot;&Scaron;kole smeha&quot; u Minhenu&nbsp;u\u010di ljude kako da se smeju i ose\u0107aju bolje u svojoj ko\u017ei i svetu koji ih okru\u017euje.&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50264","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50264"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50264\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}