Ovo pitanje podsti\u010de stalne debate me\u0111u stru\u010dnjacima za \u017eivotinje širom sveta. Prema prirodnjaku \u010carlsu Darvinu, seksualni nagoni \u017eivotinja su usmereni ka reprodukciji i, samim tim, su one heteroseksualne. <\/p>\n
Nova istra\u017eivanja, me\u0111utim, ukazuju da su homoseksualne \u017eivotinje, za koje biolozi \u010desto isti\u010du da su izuzetak koji potvr\u0111uje pravilo, uobi\u010dajenija pojava nego što se to prethodno mislilo. <\/p>\n
Prou\u010davanjem kolonije albatrosa na havajskom univerzitetu stru\u010dnjaci su otkrili da se \u010dak jedna tre\u0107ina parova, koji se "obavezuju na zajedni\u010dki \u017eivot, sastoje od dve \u017eenke. Nakon parenja sa mu\u017ejacima, \u017eenke se gnezde sa svojim "\u017eenama" i greju svoja jaja zajedno. <\/p>\n
Ova neobi\u010dnost je prethodno prošla neprime\u0107eno jer je \u017eenke i mu\u017ejake albatrosa prakti\u010dno nemogu\u0107e razlikovati. <\/p>\n
Neki biolozi tvrde da je homoseksualno ponašanje \u017eivotinja prime\u0107ena u 1.500 vrsta, a pouzdano zabele\u017eena u jednoj tre\u0107ini ovih slu\u010dajeva. <\/p>\n
Prema istra\u017eivanju, otprilike petina kraljevskih pingvina koji \u017eive u zarobljeništvu su gej, a uobi\u010dajeno je da muški crni labudi podi\u017eu mlade kao par, verovatno da bi im obezbedili bolju zaštitu. <\/p>\n
Ponašanje koje izgleda homoseksualno prime\u0107eno je kod \u017eirafa, leptira, koala, delfina, hobotnica, ovaca i drugih vrsta. <\/p>\n
"Ako pitate da li \u017eivotinje mogu biti gej, odgovor je potvrdan. ‘Gej’ je ljudska re\u010d, me\u0111utim, pa mi više volimo da koristimo izraz ‘homoseksualan’, kad je re\u010d o \u017eivotinjama", istakao je za "Dejli mejl" Piter Bokman, stru\u010dnjak za homoseksualnost kod \u017eivotinja sa univerziteta u Oslu. <\/p>\n
"Seksualnost se ne odnosi samo na pravljenje beba, ve\u0107 i na funkcionisanje grupe. Za neke \u017eivotinje, homoseksualnost je normalno ponašanje grupe", ukazao je on. <\/p>\n
Nau\u010dnici su podeljeni po pitanju zna\u010daja ovih otkri\u0107a. <\/p>\n
Brus Bahemil, biolog univerziteta u Viskonsinu i homoseksualac, ka\u017ee da istra\u017eiva\u010di pretpostavljaju da \u017eivotinje nisu gej zbog heteroseksualnih predrasuda. <\/p>\n
Drugi navode da su \u017eivotinje programirane da budu heteroseksualne kako bi opstale kao vrsta. <\/p>\n
Antonio Pardo, profesor bioetike univerziteta u Navareu u Španiji tvrdi da kod \u017eivotinja ne postoji homoseksualnost.<\/p>\n
"Me\u0111utim, interakcijom drugih nagona, kao što je dominacija, mo\u017ee da rezultira ponašanjem koje deluje homoseksualno", dodao je on. <\/p>\n
Profesor Pol Harvi, šef odeljenja za zoologiju Univerziteta Oksford, ka\u017ee da je pogrešno koristiti primere \u017eivotinja kako bi se podr\u017eali argumenti u debati da li je prirodni biti gej. <\/p>\n
"Velika je greška misliti da nam prou\u010davanje homoseksualnosti kod \u017eivotinja daje ve\u0107e razumevanje ljudskog ponašanja. Ako \u017eelite da znate zašto su ljudi gej, pitajte njih", zaklju\u010dio je Harvi.<\/p>\n
Telegraf\/Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovo pitanje podsti\u010de stalne debate me\u0111u stru\u010dnjacima za \u017eivotinje širom sveta. Prema prirodnjaku \u010carlsu Darvinu, seksualni nagoni \u017eivotinja su usmereni ka reprodukciji i, samim tim, su one heteroseksualne. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50259","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50259\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}