Najpopularniji odevni predmet izmislili su Gali, rimski vojnici su ga raširili po svetu, a farmerke su popularizovali mornari. <\/p>\n
Jedan od najzastupljenijih odevnih predmeta današnjice sigurno su pantalone koje su postale deo odevanja i muške i \u017eenske mode. Ali, malo ko zna odakle su zapravo pantalone potekle. Slu\u017ebena verzija govori da su ih izmislili drevni Gali, koji su \u017eiveli na podru\u010dju današnje Francuske.<\/p>\n
Nakon što su Rimljani došli da pokore ova galska plemena, otkrili su da oni imaju jednu veliku prednost koja ih \u010duva od oštrih zima, a to su upravo pantalone. Tako su i rimski vojnici preuzeli ovaj odevni predmet izra\u0111en od ko\u017ee i kasnije ga raširili po svetu. Ali, nisu se pantalone odmah „primile" u modnom svetu.<\/p>\n
Otvorene spreda i otpozadi<\/strong><\/p>\n Naime, kroz ceo srednji vek ode\u0107a se još uvek drapirala oko tela baš onako kako se to radilo u doba Rimskog carstva. Ali, ispod raskošnih haljina nosile su se \u010darape koje su išle skroz do bedara i pri\u010dvrš\u0107ivale se za jaknu ili kaput. Tek negde u razdoblju gotike pantalone su postale jedinstven odevni predmet. Ovo zapravo objašnjava i zašto su pantalone re\u010d koja je uvek u mno\u017eini.<\/p>\n Pantalone su prvobitno bile otvorene spreda i otpozadi i kako se s modom jakna skra\u0107ivala, tako je i trebalo izmisliti novi odevni predmet koji bi popravio ovaj nedostatak. U tu svrhu izmišljen je nakurnjak, koji je kroz ceo 15. i 16. vek postao jedan od zanimljivijih odevnih predmeta u istoriji odevanja. Krajem 16. veka i nakurnjak postaje deo pantalona, pa one od tada poprimaju svoj više-manje kona\u010dan oblik.<\/p>\n U razdoblju baroka pantalone su postale kra\u0107e, krojene do ispod kolena i u takvom obliku ostale su sve do 19. veka, kada su izmišljene one dugih nogavica, kakve u potpunosti poznajemo danas.<\/p>\n Pantalone se nisu samo zadr\u017eale na zapadu, ve\u0107 su se proširile širom sveta, i to zahvaljuju\u0107i mornarima.<\/p>\n Naime, moreplovci su nosili široke pantalone, koje su kasnije postale deo odevanja u kulturama koje su susretali, ali oni su doprineli širenju još jednog odevnog predmeta koji je obele\u017eio savremeno doba – farmerki. Kako je tekstil bio izuzetno skup, mornari su šili pantalone od denima, vrste tkanine od koje su se proizvodila jedra, i ubrzo se pokazalo da je taj materijal izuzetno otporan na habanje.<\/p>\n Tako je sasvim logi\u010dno bilo da teksas postane glavni tekstil za izradu radni\u010dke ode\u0107e. Ina\u010de, sama re\u010d denim dolazi od francuskog imena za teksas „ser\u017e" koja se proizvodila u gradu Nimu, pa je tako i puno ime te tkanine bilo „ser\u017e de Nim" i usled foneti\u010dkog skra\u0107ivanja došlo se do re\u010di denim.<\/p>\n D\u017eins – \u0111enovska plava<\/strong><\/p>\n Farmerke su se, tako\u0111e, proizvodile u vreme renesanse u Italiji u \u0110enovi i postale su popularne u kasnom 19. veku. Kako su bile obojene plavom bojom, koja je bila poznata kao „blue de Genes" (\u0111enovska plava), tako se opet foneti\u010dki to pretvorilo u „d\u017eins".<\/p>\n Prve \u017eene koje su nosile pantalone bile su rudarke iz Škotske iz sredine 19. veka, koje su nošenjem pantalona sabla\u017enjavale javnost.<\/p>\n Ubrzo su \u017eene širom sveta po\u010dele da nose farmerke pri radu po ku\u0107i i tako su ušle u modu. Vrhunac je nastao šezdesetih godina kada je Andre Kuršes u svoju kolekciju uvrstio pantalone i farmerke i od tada je sasvim prihvatljivo i da \u017eene nose taj odevni predmet, za koji se dugo smatralo da je isklju\u010divo namenjen muškarcima.<\/p>\n Press<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najpopularniji odevni predmet izmislili su Gali, rimski vojnici su ga raširili po svetu, a farmerke su popularizovali mornari. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50239","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50239"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50239\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}