\u017divot na Zemlji po\u010deo je nakon što je asteroid udario u našu planetu, tvrde nau\u010dnici. <\/p>\n
Analize asteroida "24 Temis" tako\u0111e pru\u017eaju dokaz o raširenosti organskih materija. Nau\u010dnici smatraju da ovo potkrepljuje teoriju da su asteroidi doneli i vodu i supstance na Zemlju, što je pomoglo da se stvori osnova za \u017eivot na planeti. <\/p>\n
Oni su sa teleskopom ameri\u010dke svemirske agencije NASA, lociranom na Havajima, prou\u010davali infracrvenu sun\u010devu svetlost koju reflektuje 200 kilometara širok "24 Temis", koji se nalazi na pola puta izme\u0111u Marsa i Jupitera, u podru\u010dju Glavnog asteroidnog pojasa. <\/p>\n
Otkrili su da spektrum odgovara zale\u0111enoj vodi i zaklju\u010dili da je objekat prekriven tankim slojem leda. Nau\u010dnici su tako\u0111e pronašli organsku materiju.<\/p>\n
Nekad se smatralo da su asteroidi suvi i be\u017eivotni objekti, ali se sada veruje da su odigrali klju\u010dnu ulogu u evoluciji \u017eivota na Zemlji. <\/p>\n
"Organske materije koje smo otkrili izgleda da su slo\u017eene, dugolan\u010dane molekule. Spuštaju\u0107i se na jalovu Zemlju u meteoritima, one su mogle da daju veliki po\u010detak razvoju \u017eivota", rekao je planetarni nau\u010dnik dr D\u017eoš Emeri, sa univerziteta u Tenesiju. <\/p>\n
Emeri, \u010dija su otkri\u0107a objavljena u \u010dasopisu "Priroda", je istakao da je pronalazak leda na "24 Temisu" bilo iznena\u0111enje jer je površina objekta previše topla da se dugo odr\u017ei na njoj. <\/p>\n
"Ovo ukazuje da je bilo leda u izobilju u unutrašnjosti ‘24 Temisa’ i, mo\u017eda, mnogim drugim asteroidima. Ovaj led na njima mo\u017eda je odgovor na zagonetku odakle voda na Zemlji", dodao je on. <\/p>\n
S druge strane, kako je voda dospela u asteroid je nejasno, jer blizina objekta Suncu dovodi do isparavanja leda. Otkri\u0107a nau\u010dnika ukazuju da je starost leda mogla da se kre\u0107e od nekoliko hiljada do miliona godina, zavisno od obima. <\/p>\n
Led se redovno obnavljao, mogu\u0107e procesom "ispuštanja gasova", u kome led zakopan u unutrašnjost asteroida polako izlazi, dok se isparavanja kre\u0107u kroz napukline na površini, ili dok izlaze brzo i sporadi\u010dno kada svemirski otpad udari u "24 Temis". <\/p>\n
S obzirom na to da je "Temis" deo "porodice asteroida", formirane usled velikog udara u veliko telo koje se nakon toga raspalo, takav scenario ukazuje da je "roditeljsko telo" tako\u0111e sadr\u017ealo led i navodi na zaklju\u010dke kako je formiran naš Solarni sistem. <\/p>\n
"Na asteroide se uglavnom posmatra kao na veoma suve objekte. Sada izgleda da, kada su se asteroidi i planete formirali u po\u010detku, u veoma ranom Sun\u010devom sistemu, led se proširio daleko u podru\u010dje Glavnog asteroidnog pojasa.<\/p>\n
"Širenjem ovog gledišta na planetarne sisteme oko drugih zvezda, \u017eivot – a to su voda i organske materije – je mo\u017eda prisutniji u blizini nastanjivih podru\u010dja u blizini svake zvezde. <\/p>\n
Otkri\u0107e nau\u010dnika tako\u0111e je dodatno stanjilo liniju razlike izme\u0111u kometa i asteroida. Dugo se smatralo da su asteroidi stenoviti, a komete ledene. <\/p>\n
Telegraf \/Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017divot na Zemlji po\u010deo je nakon što je asteroid udario u našu planetu, tvrde nau\u010dnici. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50236","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50236"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50236\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}