Danas se navršava 30 godina od kako je preminula legenda filmske umetnosti, Alfred Hi\u010dkok.<\/p>\n
Teško da se u bilo kojoj grani umetnosti mo\u017ee na\u0107i osoba koja je ostavila tako dubok trag kao Alfred Hi\u010dkok u svetu filma. On se smatra zaslu\u017enim za stvaranje sasvim nove dramske napetosti: Recimo u filmu Psiho gledalac zna kako se ubica primi\u010de svojoj \u017ertvi (koju glumi D\u017eenet Li) iza zavese tuša, ali ne mo\u017ee da u\u010dini ništa da spre\u010di ono što je neminovno.<\/p>\n
Poznati re\u017eiser je ro\u0111en u okolini Londona, a slavu je stekao i svojim bizarnostima kao i druga\u010dijem odnosu prema glumcima. Posebno plavokosim glumicama – kao što je i junakinja filma Psiho koju je danima gnjavio u legendarnoj kadi, mokru i golu, dok kona\u010dno nije stvorila izraz lica kakav je re\u017eiseru odgovarao. To se pak smatralo osvetom prema njegovoj majci koja nikad nije znala da poka\u017ee ose\u0107anja prema svom sinu, a njegova sklonost prema prikrivenoj stravi se \u010desto objašnjavala i zanimanjem njegovog rano preminulog oca – on je bio mesar koji je svakog dana klao \u017eivinu.<\/p>\n
Ali jedva da se mo\u017ee na\u0107i objašnjenje za neopisivi talenat i \u017eelju za eksperimentima koje je imao Alfred Hi\u010dkok: isprva u studijima u Velikoj Britaniji kao i kasnije u Holivudu je filmske ekipe znao da dovodi do najte\u017eih iskušenja, na primer kada je istrajao da \u010ditav dugometra\u017eni film snimi u jednom jedinom kadru. Hi\u010dkok je i autor koji je svakako najviše puta kopiran, citiran i imitiran – samo je Hi\u010dkok u svakom svom delu pokušavao nešto sasvim druga\u010dije. "Sever-severozapad", "Ptice", "Mahnitost", "Prozor u dvorište", "Vrtoglavica"… samo su neka od dela legendarnog re\u017eisera koja se i trideset godina nakon njegove smrti još uvek smatraju Svetim pismom filma.<\/p>\n
DW<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas se navršava 30 godina od kako je preminula legenda filmske umetnosti, Alfred Hi\u010dkok.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50235","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50235"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50235\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}