{"id":50227,"date":"2010-04-21T11:48:50","date_gmt":"2010-04-21T11:48:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50227"},"modified":"2010-04-21T11:48:50","modified_gmt":"2010-04-21T11:48:50","slug":"50-godina-cuvenih-martinki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/21\/50-godina-cuvenih-martinki\/","title":{"rendered":"50 godina \u010duvenih &#8220;Martinki&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>&quot;Martinke&quot; pune 50 godina ovog meseca i sada imaju mnogo bolju reputaciju nego nekada. Vremenom su postale omiljena obu\u0107a zvezda poput Roberta Patinsona i Lejdi Gage.<\/p>\n<p>Mnogim starijim ljubiteljima fudbala osta\u0107e bolne uspomene na &quot;Dr Martins&quot; \u010dizme koje su bile izbor hulligana 70-ih godina pro&scaron;log veka, a \u010dak je i policija dala svoj doprinos ubla\u017eavanjem udaraca vazdu&scaron;nim jastucima, &scaron;to je svakako bolje nego ga\u017eenje cipelama sa ekserima u \u0111onu. <\/p>\n<p>Iako su sada britanski fenomen sa preko 100 miliona prodatih pari, cipele koje se uglavnom proizvode na Dalekom Istoku, poreklo vuku od hramlju\u0107eg Nemca. <\/p>\n<p>Klaus Martin je prepravio standardnu vojni\u010dku \u010dizmu dodaju\u0107i joj jastu\u010di\u0107e, u toku oporavka posle nezgode na skijanju. <\/p>\n<p>Proizvodile su se u Nema\u010dkoj dok sva prava nisu prodata britanskoj inudustriji za proizvodnju cipela Ar Grigs Grup 1959. <\/p>\n<p>Grigs je oblikovao petu, dodao \u017euti &scaron;tep i za&scaron;titio je \u0111on pod nazivom erver (AirWair). Pojavile su se u prodavnicama u Britaniji 1960. Prvi primerci bili su crne ili boje trule vi&scaron;nje sa osam rupica za pertle na svakoj strani. <\/p>\n<p>Nakon &quot;Doktor Martins&quot;, naziv se skra\u0107uje na &quot;Dr Martins&quot;. Prvobitno su ih nosili po&scaron;tari, policija i ljudi koji provode dosta vremena stoje\u0107i. Uskoro su na&scaron;le mnogo &scaron;iru primenu izme\u0111u ostalih kod skinhedsa i antifa&scaron;ista. <\/p>\n<p>Kako im je primena postajala sve &scaron;ira, varirao je i broj rupica, kre\u0107u\u0107i se od 3 do 20, pa \u010dak je i boja pertli bila na\u010din identifikacije. Skinhedsi su nosii bele ili crvene pertle &#8211; da poka\u017eu da su prolili krv u nekoj tu\u010di, a socijalisti su nosili isklju\u010divo crvene. Kod anrhista su se nosile crvene ili crne, antifa&scaron;isti raznih boja, dok su vegetarijanci nosili zelene. Tako nije ni \u010dudo &scaron;to se proizvede 100 miliona pertli godi&scaron;nje. <\/p>\n<p>Elton D\u017eon je nosio ,,martinke&quot; u rok operi Tomi, uz sve ostale muzi\u010dke zvezde koje su u njima vi\u0111ene- \u010dlanovi sastava &quot;The Who&quot;, &quot;Spice Girls&quot;, &quot;Madness&quot; i &quot;The Clash&quot;. Postoji \u010dak i pesma Pola Velera nastala u vreme dru&scaron;tvenih i politi\u010dkih nemira u Britaniji u kojoj se spominju ,,Martinke&quot;. <\/p>\n<p>Sada se nalaze na mnogo sigurnijem tlu, i sve \u010de&scaron;\u0107e se vi\u0111aju na modnim pistama, \u010dak i dizajner cipela D\u017eimi \u010cu poseduje nekoliko pari.<\/p>\n<p><em>B92<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&quot;Martinke&quot; pune 50 godina ovog meseca i sada imaju mnogo bolju reputaciju nego nekada. Vremenom su postale omiljena obu\u0107a zvezda poput Roberta Patinsona i Lejdi Gage. Mnogim starijim ljubiteljima fudbala osta\u0107e bolne uspomene na &quot;Dr Martins&quot; \u010dizme koje su bile izbor hulligana 70-ih godina pro&scaron;log veka, a \u010dak je i policija dala svoj doprinos ubla\u017eavanjem [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50227","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50227"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50227\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}