Pored dresera divljih zvjeri, sada postoje i "dreseri" bakterija – grupa nau\u010dnika iz laboratorije za nanorobotiku na Politehni\u010dkoj školi u Montrealu ostvarila je nevjerovatan poduhvat u kome je natjerala \u017eive bakterije da sagrade nanopiramidu. <\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su u eksperimentu koristili magnetno takti\u010dke bakterije, jedno\u0107elijska bi\u0107a sa unutrašnjim kompasom koji im omogu\u0107ava da se kre\u0107u u funkciji magnetnih polja. <\/p>\n
Grupa nau\u010dnika na \u010delu sa profesorom Silvenom Martelom uspjela je da usmjerava kretanje bakterija uz pomo\u0107 kompjuterski kontrolisanih magnetnih polja. Tokom eksperimenta koji je trajao petnaestak minuta, bakterije su prenosile nanocigle kopolimera epoksi i potom ih slagale u piramidalnu strukturu. <\/p>\n
Ovo je prvi poduhvat te vrste u svijetu. Kontrolisano ponašanje bakterija otvara mnoge mogu\u0107nosti na polju medicine i bioin\u017eenjeringa, prenijeli su strani mediji.<\/p>\n
Cilj nau\u010dnika je da se omogu\u0107i upotreba bakterija unutar \u017eivih organizama tako što \u0107e se kontrolisano kretati krvnim sudovima. One bi, na primjer, mogle da poslu\u017ee za prenošenje lijekova unutar tumora, za otkrivanje patogenih agenasa ili za "popravku" pojedinih organa. <\/p>\n
Profesor Silvan Martel svojim radom je skrenuo pa\u017enju svjetske nau\u010dne javnosti kada je 2007. godine njegov tim prvi put u svijetu u\u017eivo demonstrirao kontrolisano kretanje nanorobota kroz arteriju. <\/p>\n
Jedan od projekata na kojem trenutno radi njegov tim je proizvodnja autonomnog mikrorobota kojeg pokre\u0107e \u010dip u \u010diji sastav ulaze elektronski elementi i bakterije.<\/p>\n
Avaz<\/em><\/p>\n