{"id":50219,"date":"2010-04-15T09:50:53","date_gmt":"2010-04-15T09:50:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50219"},"modified":"2010-04-15T09:50:53","modified_gmt":"2010-04-15T09:50:53","slug":"kako-nauka-objasnjava-iskustvo-blisko-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/15\/kako-nauka-objasnjava-iskustvo-blisko-smrti\/","title":{"rendered":"Kako nauka obja\u0161njava iskustvo blisko smrti"},"content":{"rendered":"<p>Slovena\u010dka nau\u010dnica Zalika Klemenc-Keti&scaron;, koja je prou\u010davala 50-ak pacijenata kojima je srce prestalo da kuca i vra\u0107eni su u \u017eivot reanimacijom, ka\u017ee da se njihovo iskustvo mo\u017ee objasniti povi&scaron;enim nivoom ugljen-dioksida u krvi.<\/p>\n<p>Rezultate istra\u017eivanja Zalike Klemenc-Keti&scaron;, objavljene u ameri\u010dkoj online publikaciji <em>Critical Care<\/em>, dijelu <em>Biomed Central indeksa<\/em>, prenio je <em>Glas Amerike<\/em> (VoA).<\/p>\n<p>Iskustvo blisko smrti \u010desta je tema u filmovima i beletristici. Ali, mnogi ljudi i u stvarnosti tvrde da su ne&scaron;to sli\u010dno do\u017eivjeli, opisuju\u0107i to iskustvo kao trenutak izbora izme\u0111u \u017eivota i smrti.<\/p>\n<p>Zalika Klemenc-Keti&scaron; sa mariborskog Univerziteta jedna je od nau\u010dnika koji istra\u017euju fiziologiju ljudskog organizma kako bi objasnili takve do\u017eivljaje.<\/p>\n<p>U tu je svrhu istra\u017eivala grupu pacijenata koji su nakon zastoja srca u \u017eivot vra\u0107eni reanimacijom, a jedan od njih je opisao da je u tom trenutku vidio crtu dok je lebdio u vazduhu. <\/p>\n<p>&quot;Znao je da se ne\u0107e vratiti u \u017eivot ako pre\u0111e crtu. Odlu\u010dio je da je ne pre\u0111e i vratio se&quot;, ka\u017ee slovena\u010dka nau\u010dnica.<\/p>\n<p>Drugi je pacijent opisao kako je lebdio iznad svog tijela dok su ga doktori reanimirali. Duhovno obja&scaron;njenje ove pojave slijedi ta\u010dno ono &scaron;to pacijenti opisuju: osoba je krenula putem zagrobnog \u017eivota, ali se, umjesto toga, odlu\u010dila vratiti, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Od 52 pacijenta koje su ekipe hitne pomo\u0107i reanimacijom vratile u \u017eivot, njih 11 je opisalo iskustvo blisko smrti, &scaron;to se podudara sa ranijim statistikama, po kojima izme\u0111u 11 i 23 posto onih koji pre\u017eive sr\u010dani udar svjedo\u010de o takvim do\u017eivljajima, ka\u017ee slovena\u010dka nau\u010dnica.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanjem je otkriven samo jedan faktor koji te pacijente razlikuje od onih koji nijesu iskusili taj fenomen &#8211; povi&scaron;en nivo ugljed-dioksida u krvi kratko nakon sr\u010danog udara zbog zastoja krvotoka i disanja.<\/p>\n<p>Klemenc-Keti&scaron; smatra da nalaz nije bio neo\u010dekivan, jer je poznato da ljudi na vi&scaron;im nadmorskim visinama, zbog pove\u0107anog nivoa ugljen-dioksida u krvi, mogu do\u017eivjeti neke oblike halucinacija, sli\u010dne iskustvu bliskom smrti.<\/p>\n<p>Ostali demografski, farmakolo&scaron;ki i drugi faktori koji su pra\u0107eni, izgleda da nijesu imali nikakvog uticaja na tu vrstu iskustva, a nije bilo bitno ni koliko je pojedini pacijent zaista bio blizu smrti.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da bi nivo ugljen-dioksida mogao biti klju\u010dni faktor koji izaziva iskustvo blisko smrti, zaklju\u010duje Klemenc-Keti&scaron;, dodaju\u0107i da to sigurno nije jedini uzrok, niti je potpuno obja&scaron;njenje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slovena\u010dka nau\u010dnica Zalika Klemenc-Keti&scaron;, koja je prou\u010davala 50-ak pacijenata kojima je srce prestalo da kuca i vra\u0107eni su u \u017eivot reanimacijom, ka\u017ee da se njihovo iskustvo mo\u017ee objasniti povi&scaron;enim nivoom ugljen-dioksida u krvi. Rezultate istra\u017eivanja Zalike Klemenc-Keti&scaron;, objavljene u ameri\u010dkoj online publikaciji Critical Care, dijelu Biomed Central indeksa, prenio je Glas Amerike (VoA). Iskustvo blisko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50219"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50219\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}