{"id":50205,"date":"2010-04-01T20:32:50","date_gmt":"2010-04-01T20:32:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50205"},"modified":"2010-04-01T20:32:50","modified_gmt":"2010-04-01T20:32:50","slug":"otkriven-moralni-kompas-u-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/01\/otkriven-moralni-kompas-u-mozgu\/","title":{"rendered":"Otkriven ‘moralni kompas’ u mozgu"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici su otkrili "moralni kompas" u mozgu ljudi – on kontroliše kako \u0107emo procenjivati ponašanje drugih.<\/em> <\/p>\n

Region koji se nalazi iza desnog uha, aktivira se kada razmišljamo o greškama ili dobrim delima drugih ljudi.<\/em>  <\/p>\n

Nau\u010dnici sa Tehnološkog instituta Masa\u010dusetsa su došli do neverovatnog otkri\u0107a: naša etika i razlikovanje dobrog od lošeg nisu samo stvar vaspitanja – oni su zapisani u mozgu. Tako su istra\u017eiva\u010di uspeli da magnetnim talasima na trenutke "isklju\u010de" moralni kompas kod nekih ljudi – to je njih \u010dinilo manje moralnim, odnosno onemogu\u0107avalo ih je da sasvim odvoje dobre postupke od loših.<\/p>\n

Dr Liane Jang, koja vodi projekat, ka\u017ee da je zaista "zapanjuju\u0107e kako je mogu\u0107e magnetnim poljem promeniti prosu\u0111ivanje ljudi".<\/p>\n

Eksperiment se odvijao ovako: 12 volontera je dobilo po 192 mini scenarija i njihov zadatak je bio da ocene ponašanje junaka tih scenarija na skali od 1 (nedopušteno ponašanje) do 7 (sasvim prihvatljivo ponašanje). Onda su im isti scenariji dati posle i tokom izlo\u017eenosti magnetnom polju. Odgovori su se sasvim razlikovali.<\/p>\n

Nemoralno postaje prihvatljivo<\/strong><\/p>\n

Recimo, jedan od scenarija govori o \u010doveku koji je dopustio svojoj devojci da pre\u0111e preko mosta iako je znao da je most nesiguran. Ipak, devojci se ništa nije desilo. Ponašanje ovog \u010doveka iz pri\u010de, volonteri su, pod normalnim okolnostima, ocenili kao nedopušteno i nemoralno. Me\u0111utim, posle izlo\u017eenosti magnetnom zra\u010denju, u ponašanju junaka pri\u010de nisu videli ništa loše. Devojka je nepovre\u0111ena – dakle, sve je eti\u010dki ispravno.<\/p>\n

Drugi scenario govori o dve drugarice koje su u poseti nuklearnoj elektrani. Tamo uzimaju kafu na automatu i jedna drugarica zamoli drugu da joj uspe še\u0107er u kafu. Ova druga usipa sadr\u017eaj tegle na kojoj piše "otrovno". Ipak, ispostavlja se da je to bio še\u0107er i drugarica ostaje nepovre\u0111ena.<\/p>\n

Opet su, u normalnom stanju, ispitanici ocenili postupak kao nemoralan, a pod uticajem magnetnih talasa na "moralni kompas", postupak je ocenjen kao dopustiv jer ovoj prvoj devojci, sre\u0107nom igrom okolnosti, kafa nije naškodila.<\/p>\n

Klju\u010dan je hepi end<\/strong><\/p>\n

Drugim re\u010dima, ako se pomenuta regija mozga otupi, ljudi procenjuju postupke samo po njihovom epilogu, po sistemu "sve je dobro što se dobro svrši". Kada doga\u0111aj ima hepi end, akcija se ocenjuje moralnom, a ono što je prethodilo epilogu se uopšte ne razmatra.<\/p>\n

Ovo nije prvi put da nau\u010dnici pronalaze u mozgu centre zadu\u017eene za, kako se verovalo, stvari vaspitanja. Tako su prošle godine ameri\u010dki nau\u010dnici tvrdili da su pronašli "Bo\u017eiju ta\u010dku" – regiju mozga koja navodno reguliše religijska ose\u0107anja i ube\u0111enja.<\/p>\n

DW<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici su otkrili "moralni kompas" u mozgu ljudi – on kontroliše kako \u0107emo procenjivati ponašanje drugih.<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50205","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50205","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50205"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50205\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}