{"id":50203,"date":"2010-03-30T21:38:21","date_gmt":"2010-03-30T21:38:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50203"},"modified":"2010-03-30T21:38:21","modified_gmt":"2010-03-30T21:38:21","slug":"sta-jedemo-e-102-izaziva-osip-a-e-151-astmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/30\/sta-jedemo-e-102-izaziva-osip-a-e-151-astmu\/","title":{"rendered":"\u0160ta jedemo: E 102 izaziva osip, a E 151 astmu"},"content":{"rendered":"<p>Malo je onih koji \u010ditaju sitna slova na deklaraciji i &scaron;ta sve sadr\u017ei proizvod koji su upravo odlu\u010dili da pojedu, odnosno &scaron;ta zna\u010di broj uz slovo E.<\/p>\n<p><strong><br \/>E 102, tartrazin<\/strong>: \u017duta boja, koja mo\u017ee izazvati alergiju kod osoba koje su alergi\u010dne na Aspirin, odnosno salicilacetilnu kiselinu. Nuspojave: ote\u017eano disanje i osip po ko\u017ei. <\/p>\n<p><strong>E 104, \u017euta boja<\/strong>: Zabranjena u SAD-u zbog sumnje da je kancerogena. <\/p>\n<p><strong>E110, narand\u017easta boja<\/strong>: Ispitivanja na \u017eivotinjama pokazala su visoku u\u010destalost tumora bubrega, a alergija na tu boju mo\u017ee se pojaviti kao osip i astma. <\/p>\n<p><strong>E122, azorubin<\/strong>: Crvena boja koja izaziva alergijske reakcije kao E 110. <\/p>\n<p><strong>E 123, amarant<\/strong>: Crvena boja \u010desta u aperitivnim vinima. Ispitivanja na \u017eivotinjama pokazala su da mo\u017ee izazvati talo\u017eenje kalcijuma u bubrezima. U SAD-u je zabranjen zbog kancerogenosti. <\/p>\n<p><strong>E 127, eritrozin:<\/strong> Crvena boja \u010desto je sastojak koktela od vi&scaron;anja, tre&scaron;anja i kandiranog vo\u0107a. Mo\u017ee uticati na funkciju &scaron;titne \u017elezde. <\/p>\n<p><strong>E 142, zelena S:<\/strong> Zelena boja za koju se sumnja da podsti\u010de razvoj Alchajmerove bolesti. <\/p>\n<p><strong>E 284, borna kiselina:<\/strong> Talo\u017ei se u organizmu, mo\u017ee izazvati dugotrajni proiv i o&scaron;te\u0107enje unutra&scaron;njih organa. Za sada se nalazi samo u kavijaru. <\/p>\n<p><strong>E385, kalcijum dinatrij<\/strong>: Obi\u010dno se nalazi u konzervama povr\u0107a i ribe. Mo\u017ee o&scaron;tetiti metabolizam. <\/p>\n<p><strong>E 425, konjak<\/strong>: Mo\u017ee da poremeti apsorpciju hranjivih supstanci. <\/p>\n<p><strong>E 512, cinkov klorid<\/strong>: Mo\u017ee biti u konzervama belog povr\u0107a. U visokim koncentracijama mo\u017ee izazvati mu\u010dninu i povra\u0107anje.&nbsp;<\/p>\n<p><strong>E 621, mononatrijev glutamat<\/strong>: Oboga\u0107uje ukus, a problem je mogu\u0107a genetska proizvodnja. <\/p>\n<p><strong>E 999, kvilaja<\/strong>: Mo\u017ee izazvati trovanje, nalazi se u bezalkoholnim pi\u0107ima. <\/p>\n<p><strong>E 1520, propilenglikol<\/strong>: konzervans koji u ve\u0107im koli\u010dinama mo\u017ee izazvati trovanje. <\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Vesti online<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Malo je onih koji \u010ditaju sitna slova na deklaraciji i &scaron;ta sve sadr\u017ei proizvod koji su upravo odlu\u010dili da pojedu, odnosno &scaron;ta zna\u010di broj uz slovo E.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50203","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50203","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50203"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50203\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}