{"id":50194,"date":"2010-03-24T12:15:23","date_gmt":"2010-03-24T12:15:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50194"},"modified":"2010-03-24T12:15:23","modified_gmt":"2010-03-24T12:15:23","slug":"jedino-besmrtno-bice-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/24\/jedino-besmrtno-bice-na-zemlji\/","title":{"rendered":"Jedino besmrtno bi\u0107e na Zemlji"},"content":{"rendered":"<p>Da li ste ikada zami&scaron;ljali da se va&scaron; \u017eivotni ciklus iznenada okrene tako da se rodite stari a umrete mladi? Elem, postoji jedna \u017eivotinjica tu oko nas koja postaje besmrtna u jednom \u010dudnom procesu koji je vrlo sli\u010dan pomenutom. Upoznajete se sa Turritopsis nutriculom, malom slatkovodnom \u017eivotinjom ili hidrozoom, srodnom sa meduzama i koralima.<\/p>\n<p>Poput ve\u0107ine meduza, Turritopsis nutricula prolazi kroz dva odvojena \u017eivotna ciklusa: polipoidnu ili nezrelu fazu, kada li\u010di na obi\u010dnu gran\u010dicu sa pipcima za hranjenje; i zrelu fazu kao meduza, kada polipi\u0107i du\u017eine 1 mm u neseksualnom procesu ra\u0111aju meduze.<\/p>\n<p>Meduzin \u017eivot obi\u010dno traje nekoliko sati kod najmanjih vrsta do nekoliko meseci ili \u010dak godina kod ve\u0107ih vrsta. Na koji onda na\u010din 4-5 mm duga Turritopsis nutricula (zovimo je T'nut) uspeva da pobedi neumitni prirodni proces?<\/p>\n<p>Pa tako &scaron;to T'nut uspeva da se transformi&scaron;e u meduzu ili polipa, tj. da se prema potrebi vrati iz zrele faze u detinjstvo i tako izbegne smrt. Taj proces u \u0107elijama se naziva transdiferencijacija, kada se ne-stem \u0107elije[1] ili transformi&scaron;u u razli\u010dite tipove \u0107elija, ili ve\u0107 diferencirane ili specijalizovane stem-\u0107elije stvaraju \u0107elije mimo njihovih specijalizovanih funkcija.<\/p>\n<p>T'nutu je za proces transdiferencijacije potrebno tkivo i sa povr&scaron;ine pla&scaron;ta meduze i iz cirkulatornog sistema kanala. Takva promena \u0107elijskih uloga nije neuobi\u010dajena i mo\u017ee se sresti kod mnogih \u017eivotinja ili kod \u010doveka, ali jedino u slu\u010dajevima kada je potrebno regenerisati neki organ. U slu\u010daju T'nuta, povratak u mladala\u010dku fazu je deo regularnog \u017eivotnog ciklusa ove vrste.<\/p>\n<p>U fazi meduze, T'nut je zvonastog oblika, pre\u010dnika 4-5 mm. Mladi primerci mogu biti svega 1 mm u pre\u010dniku i u po\u010detku imaju osam pipaka, da bi kad odrastu imali 80 do 90 komada.<\/p>\n<p>Turritopsis nutricula najverovatnije poti\u010de sa Kariba ali danas ih mo\u017eemo na\u0107i u u svim svetskim toplim morima i okeanima, po kojima se dalje &scaron;ire preko balastnih voda koje brodovi svakodnevno ispu&scaron;taju u lukama. Prema izve&scaron;taju dr Marie Pie Migliette iz Smitsonijanovog Instituta za tropska mora: &bdquo;Prisustvujemo globalnoj tihoj invaziji.&quot;<\/p>\n<p>Tiha invazija? Mogu\u0107e, ali iako su Turritopsis nutriculae mo\u017eda biolo&scaron;ki besmrtni, ipak nisu nepobedivi. Posebno u njenoj nezreloj fazi, osetljivi su na predatore i bolesti i mnoge jedinke umiru ne dospev&scaron;i \u010dak ni do faze meduze. Do tada, ove \u017eivotinje ostaju jedine koji su u stanju da se vrate u svoju raniju, nezrelu fazu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>[1] Stem-\u0107elije su prona\u0111ene kod svih vi&scaron;e\u0107elijskih organizama. Karakteri&scaron;e ih sposobnost da se obnavljaju i dele mitoti\u010dkom \u0107elijskom deobom i pretvaraju u razne druge specijalizovane tipove \u0107elija.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.astronomija.co.rs\/ivot\/2458-jedino-besmrtno-bie-na-zemlji.html\">Astronomija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li ste ikada zami&scaron;ljali da se va&scaron; \u017eivotni ciklus iznenada okrene tako da se rodite stari a umrete mladi? Elem, postoji jedna \u017eivotinjica tu oko nas koja postaje besmrtna u jednom \u010dudnom procesu koji je vrlo sli\u010dan pomenutom. Upoznajete se sa Turritopsis nutriculom, malom slatkovodnom \u017eivotinjom ili hidrozoom, srodnom sa meduzama i koralima. Poput [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50194","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50194"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50194\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}