{"id":50190,"date":"2010-03-21T14:23:57","date_gmt":"2010-03-21T14:23:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50190"},"modified":"2010-03-21T14:23:57","modified_gmt":"2010-03-21T14:23:57","slug":"fizicari-krivi-za-pad-volstrita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/21\/fizicari-krivi-za-pad-volstrita\/","title":{"rendered":"Fizi\u010dari krivi za pad Volstrita?"},"content":{"rendered":"<p>Fizi\u010dari i matemati\u010dari su svojim jedna\u010dinama prouzrokovali pad Volstrita, tvrdi ameri\u010dki publicista Skot Paterson, koji je ove ljude u svojoj novoj knjizi nazvao &quot;kvanti&quot; (quants). <\/p>\n<p>Paterson je u izjavama ameri\u010dkim medijima op&scaron;irno obrazlagao svoju teoriju, nagla&scaron;avaju\u0107i da veliki broj matemati\u010dara i fizi\u010dara sedi u investicionim fondovima, a da svojim poslom direktno uti\u010du na obrt ogromnih suma novca.<\/p>\n<p>&quot;Pre sloma njihov posao je bio da svakoga dana prave jedna\u010dine na osnovu kojih su se bukvalno kladili na berzama. Na taj na\u010din su tokom nekoliko godina zaradili ogromne sume novca. Me\u0111utim, oni su novac izgubili, a na taj na\u010din sru&scaron;ili i berzu&quot;, obja&scaron;njava Paterson. <\/p>\n<p>On ka\u017ee da su fizi\u010dari i matemati\u010dari dramati\u010dno promenili na\u010din funkcionisanja Volstrita. &quot;Opklade su im bile veoma uspe&scaron;ne i &#8216;kvanti&#8217; su vrlo brzo postali milioneri&quot;, konstatuje Paterson, ali i dodaje &quot;da su ovi ljudi i posle finansijskih slomova ostali na svojim polo\u017eajima na Volstritu i da i danas rade na isti na\u010din.&quot; On je uveren da &quot;ceo Volstrit vodi grupa &#8216;kvanta'&quot;. Podatak, koji, po njegovom mi&scaron;ljenju dodatno zabrinjava, jeste \u010dinjenica da su ovi ljudi strastveni kockari i kartaro&scaron;i. <\/p>\n<p>Paterson u svojoj knjizi pod nazivom &quot;Kvanti&quot; op&scaron;irno opisuje vezu izme\u0111u kockanja i trgovine na berzi. On pi&scaron;e o Edu Torpu, koji je razvio teoriju brojanja karata i napravio uspeh u kasinima, a zatim pre&scaron;ao u bankare. Za skoro sve &quot;kvante&quot; u Patersonovoj knjizi se navodi da su \u010ditali Torpovu knjigu iz 1962. godine &quot;Beat the Dealer&quot; (moglo bi se prevesti kao pobedi krupijea ili pobedi onog koji deli) i da im je ta knjiga bila inspiracija tokom obavljanja sumnjivih poslova na Volstritu. <\/p>\n<p>Uticajni ameri\u010dki mediji isti\u010du da, iako deluje zanimljivo, Petersonova teorija ne daje konkretne dokaze o manipulacijama na Volstritu. Kriti\u010dniji ameri\u010dki analiti\u010dari svrstavaju Patersonov pristup u novi prilog seriji poku&scaron;aja da se doka\u017ee kako je sa svetskim ekonomskim sistemom sve u redu i da treba &quot;samo o\u010distiti sve\u0107ice&quot;. Dodaje se, dodu&scaron;e, da u njegovoj teoriji ima zrna soli i da je svakako veoma zabavna. <\/p>\n<p>Skot Paterson je reporter u &quot;Volstrit d\u017eurnalu&quot;, koji prati teme kao &scaron;to su primena najnovijih tehnolo&scaron;kih dostignu\u0107a na Volstritu ili poslovanje ameri\u010dkih milionera, posebno Vorena Bafeta. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.blic.rs\/Vesti\/Ekonomija\/180535\/Fizicari-krivi-za-pad-Volstrita\"><em>Blic<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fizi\u010dari i matemati\u010dari su svojim jedna\u010dinama prouzrokovali pad Volstrita, tvrdi ameri\u010dki publicista Skot Paterson, koji je ove ljude u svojoj novoj knjizi nazvao &quot;kvanti&quot; (quants). Paterson je u izjavama ameri\u010dkim medijima op&scaron;irno obrazlagao svoju teoriju, nagla&scaron;avaju\u0107i da veliki broj matemati\u010dara i fizi\u010dara sedi u investicionim fondovima, a da svojim poslom direktno uti\u010du na obrt ogromnih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50190","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50190\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}