{"id":50186,"date":"2010-03-18T14:01:25","date_gmt":"2010-03-18T14:01:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50186"},"modified":"2010-03-18T14:01:25","modified_gmt":"2010-03-18T14:01:25","slug":"musko-ime-ispred-zenskog-je-seksizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/18\/musko-ime-ispred-zenskog-je-seksizam\/","title":{"rendered":"Mu\u0161ko ime ispred \u017eenskog je seksizam"},"content":{"rendered":"<p>Eva i Adam, Julija i Romeo, lejdi Di i princ \u010carls. Da li vam ovakav poredak rije\u010di izgleda \u010dudno?<\/p>\n<p>Naravno, jer smo navikli da mu&scaron;ko ime ide uvek ispred \u017eenskog.<\/p>\n<p>Na&scaron;a sklonost da uvek stavljamo mu&scaron;ko ime ispred \u017eenskog utemeljena je na dubokoj tradiciji, tvrde psiholozi. \u010cak i fraze poput &quot;gospodin i gospo\u0111a&quot; i &quot;njegov i njen&quot; imaju korene u gramatici koja je usredsre\u0111ena na mu&scaron;ki rod, a stvorena je pre vi&scaron;e stotina godina, kada se verovalo da bi \u017eene kao slabiji pol trebalo da dolaze iza mu&scaron;karca i u re\u010denici.<\/p>\n<p>Peter Hegarti sa Univerziteta Suri prou\u010davao je poredak mu&scaron;kih i \u017eenskih imena u re\u010denicama i otkrio da u 80 odsto slu\u010dajeva mu&scaron;ko ime dolazi pre \u017eenskog. To je slu\u010daj i kod najpoznatijeg ljubavnog para na svetu, Romea i Julije, a kad bi neko rekao njeno ime pre njegovog, drugima bi to zvu\u010dalo \u010dudno.<\/p>\n<p>&quot;\u010cak i danas, posle vi&scaron;e stotina godina, i dalje smo pod uticajem polnih stereotipa kad je re\u010d o mu&scaron;kim i \u017eenskim imenima u re\u010denicama. Uvek \u0107emo staviti mu&scaron;ko ime pre \u017eenskog, a to je donekle seksizam&quot;, istakao je dr Hegarti.<\/p>\n<p><em>Press<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eva i Adam, Julija i Romeo, lejdi Di i princ \u010carls. Da li vam ovakav poredak rije\u010di izgleda \u010dudno?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50186","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50186"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50186\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}