{"id":50166,"date":"2010-03-04T21:10:09","date_gmt":"2010-03-04T21:10:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50166"},"modified":"2010-03-04T21:10:09","modified_gmt":"2010-03-04T21:10:09","slug":"kojim-bojama-ljudi-opisuju-svoje-mentalno-stanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/04\/kojim-bojama-ljudi-opisuju-svoje-mentalno-stanje\/","title":{"rendered":"Kojim bojama ljudi opisuju svoje mentalno stanje?"},"content":{"rendered":"<p>U istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu BMC Medical Research Methodology stoji kako je razvijena metoda pomo\u0107u koje se u ljudi mo\u017ee utvrditi sklonost bojama u ovisnosti o stanju uma.<\/p>\n<p>Peter Whorwell iz Sveu\u010dili&scaron;ne bolnice South Manchester radio je s timom istra\u017eiva\u010da sa Sveu\u010dili&scaron;ta u Manchesteru kako bi dizajnirao instrument koji ljudima omogu\u0107uje davanje odgovora na postavljena pitanja u bojama, umjesto rije\u010dima. <\/p>\n<p>O novorazvijenoj metodi, nazvanoj The Manchester Color Wheel, Whorwell ka\u017ee: &quot;Boje se \u010desto koriste kako bi se opisale emocije, pa tako netko mo\u017ee, primjerice, &#8216;pozeleniti od zavisti&#8217;. Iako postoji brojna, \u010desto i anegdotalna literatura na temu najdra\u017eih boja ljudi&nbsp; ili povezanosti boja s raspolo\u017eenjem i emocijama, ozbiljnijih znanstvenih istra\u017eivanja na tu temu relativno je malo.&quot;&nbsp;<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su na\u010dinili kolut ispunjen raznim intenzitetima svih boja, uklju\u010duju\u0107i i sivu. Potom su od skupine ljudi koja nije bolovala od depresije niti anksioznosti zatra\u017eili da opi&scaron;u koja ih boja najvi&scaron;e privla\u010di, koja im je&nbsp; omiljena te predstavlja li ijedna boja njihovo trenuta\u010dno raspolo\u017eenje. <\/p>\n<p>Test je ponovljen i s anksioznim i depresivnim ljudima, te su rezultati pokazali da su obje skupine na prva dva pitanja odgovorila jednako. Ve\u0107ina ljudi je za boju koja ih najvi&scaron;e privla\u010di izabrala \u017eutu, a za omiljenu boju naveli su plavu. <\/p>\n<p>No kad su izabirali boju koja opisuje njihovo raspolo\u017eenje, ve\u0107ina ljudi s depresijom ili tjeskobom izabrala je sivu boju, za razliku od zdravih pojedinaca koji su u ve\u0107ini birali razli\u010dite nijanse \u017eute.<\/p>\n<p>Posebna skupina zdravih sudionika studije formirana je kako bi odgovorila na pitanje povezuje li ijednu boju s pozitivnim ili negativnim raspolo\u017eenjima. <\/p>\n<p>Prema Whorwellu, kad su rezultate ovog dijela istra\u017eivanja koristili za razdvajanje boja u pozitivne, negativne i neutralne skupine, otkrili su da su depresivni pojedinci pokazali za\u010du\u0111uju\u0107u naklonost &quot;negativnim bojama&quot; u sporedbi s kontrolnom skupinom. <\/p>\n<p>Anksiozni pojedinci dali su rezultate koji se nalaze izme\u0111u rezultata zdravih i depresivnih ljudi jer su &quot;negativne boje&quot; birali \u010de&scaron;\u0107e, a pozitivne boje rje\u0111e od kontrolne skupine. <\/p>\n<p><em>Biologija.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu BMC Medical Research Methodology stoji kako je razvijena metoda pomo\u0107u koje se u ljudi mo\u017ee utvrditi sklonost bojama u ovisnosti o stanju uma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50166","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50166","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50166"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50166\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50166"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50166"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50166"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}