{"id":50164,"date":"2010-03-03T18:18:48","date_gmt":"2010-03-03T18:18:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50164"},"modified":"2010-03-03T18:18:48","modified_gmt":"2010-03-03T18:18:48","slug":"zasto-zapci-postaju-zabe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/03\/zasto-zapci-postaju-zabe\/","title":{"rendered":"Za\u0161to \u017eapci postaju \u017eabe"},"content":{"rendered":"<p>Jedan od najvi&scaron;e upotrebljavanih ali i kontroverznih sredstava protiv korova &quot;atrazin&quot; uti\u010de da se mu&scaron;ke \u017eabe pretvaraju u \u017eenske.<\/p>\n<p>To bi moglo da objasni i trend smanjivanja broja vodozemaca &scaron;irom sveta, upozoravaju stru\u010dnjaci s Kalifornijskog univerziteta.<\/p>\n<p>Ovo je prvo istra\u017eivanje koje pokazuje da &quot;atrazin&quot; ne samo da smanjuje brojnost mu&scaron;ke populacije me\u0111u vodozemcima i izaziva hermafroditizam, ve\u0107 uti\u010de na kompletno pretvaranje mu&scaron;kih \u017eaba u \u017eenske, koje se potom pare s normalnim mu\u017ejacima i le\u017eu ispravna jaja&scaron;ca, prenosi Rojters.<\/p>\n<p>Prethodno se ve\u0107 znalo da &quot;atrazin&quot; mo\u017ee da remeti rad hormona. U Evropskoj Uniji je ovo sredstvo protiv korova i zabranjeno 2004. godine.<\/p>\n<p>Vo\u0111a kalifornijskog istra\u017eivanja Tajron Hejz i njegov tim su 40 afri\u010dkih kand\u017eastih \u017eaba dr\u017eali u vodi u kojoj je bilo 2,5 milijarditih delova &quot;atrazina&quot;. Posle izvesnog vremena 10 odsto \u017eabaca se pretvorilo u funkcionalne \u017eenke.<\/p>\n<p>Jo&scaron; se ne zna da li &quot;atrazin&quot; negativno deluje i na mu&scaron;kost \u010doveka. Treba re\u0107i da ameri\u010dka Agencija za za&scaron;titu prirodne sredine (EPA) dopu&scaron;ta da u pija\u0107oj vodi u SAD bude tri milijardita dela &quot;atrazina&quot; &#8211; &scaron;to je vi&scaron;e nego u vodi u kojoj su boravile afri\u010dke \u017eabe iz eksperimenta. <\/p>\n<p>Boravak, odnosno kupanje, u vodi zaga\u0111enoj &quot;atrazinom&quot;, navodno, ne bi trebalo da ima isto dejstvo na \u010doveka kao na \u017eabe i druge vodozemce, zato &scaron;to je njihova ko\u017ea znatno tanja i lak&scaron;e apsorbuje hemikalije.<\/p>\n<p>Samo u SAD se godi&scaron;nje iskoristi 36.000 tona &quot;atrazina&quot;. To je naj\u010de&scaron;\u0107i zaga\u0111iva\u010d zemlji&scaron;ta i povr&scaron;inskih voda u SAD. <\/p>\n<p>Osim toga, procenjuje se da svake godine u Americi s ki&scaron;om na zemlju padne i 220 tona &quot;atrazina&quot;. Pri tom, na poljoprivrednom Srednjem zapadu SAD, nivo &quot;atrazina&quot; u ki&scaron;nim kapima mo\u017ee da dostigne i 100 milijarditih delova.<\/p>\n<p>U kompaniji &quot;Singenta AG&quot;, jednoj od nekoliko u svetu koje proizvode &quot;atrazin&quot;, isti\u010du da na\u010din na koji je istra\u017eivanje obavljeno nije valjan i da su &quot;brojne nau\u010dne studije&quot; tokom 50 godina potvrdile da &quot;atrazin&quot; u koncentraciji u kojoj se mo\u017ee na\u0107i u prirodi, nije &scaron;tetan za vodozemce, ribe, ptice i druge \u017eivotinje.<\/p>\n<p>EPA je, ina\u010de, u oktobru pro&scaron;le godine objavila kako ponovo razmatra uticaj &quot;atrazina&quot; na zdravlje. <\/p>\n<p><em>Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od najvi&scaron;e upotrebljavanih ali i kontroverznih sredstava protiv korova &quot;atrazin&quot; uti\u010de da se mu&scaron;ke \u017eabe pretvaraju u \u017eenske.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50164","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50164"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50164\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}