{"id":50162,"date":"2010-03-02T09:28:26","date_gmt":"2010-03-02T09:28:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50162"},"modified":"2010-03-02T09:28:26","modified_gmt":"2010-03-02T09:28:26","slug":"zasto-su-zenama-hladnije-noge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/03\/02\/zasto-su-zenama-hladnije-noge\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su \u017eenama hladnije noge?"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su re&scaron;ili da se ozbiljno pozabave \u010dinjenicom da \u017eene mnogo \u010de&scaron;\u0107e imaju ose\u0107aj da su im stopala hladna nego mu&scaron;karci. <\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje pokazuje da se kod \u017eena \u010dak devet puta \u010de&scaron;\u0107e javlja subjektivan ose\u0107aj hladno\u0107e na ekstremitetima (stopala, ruke), nego kod mu&scaron;karaca. Razlozi ove pojave su brojni. \u017dene imaju ravnomerno raspore\u0111ene slojeve masti u telu, koji obezbe\u0111uju unutra&scaron;nju izolaciju. To u prevodu zna\u010di da krv najvi&scaron;e cirkuli&scaron;e u organima, a da veoma mali procenat krvi ide u stopala i ruke. S druge strane mu&scaron;karci imaju vi&scaron;e mi&scaron;i\u0107ne mase, pa je protok krvi pove\u0107an i zato se kod njih veoma retko javlja subjektivan ose\u0107aj hladno\u0107e u stopalima i nogama. <\/p>\n<p>Drugi razlog je i to &scaron;to je \u017eenska ko\u017ea tanja od mu&scaron;ke. <\/p>\n<p>&quot;Ko\u017ea na stopalima \u017eena je tanka i ima mnogo manje masti nego ko\u017ea mu&scaron;karaca&quot;, ka\u017ee doktor Netu Nirdo&scaron;, vo\u0111a istra\u017eivanja. <\/p>\n<p>&quot;Ose\u0107aj subjektivne hladno\u0107e na ekstremitetima, naro\u010dito postaje izra\u017een s godinama, jer se tokom starenja ko\u017ea na stopalima dodatno tanji, &scaron;to ote\u017eava organizmu cirkulisanje krvi&quot;, dodaje doktor Nirdo&scaron;. <\/p>\n<p>Ovo za posledicu ima stanje koje se zove hipotermija ili hladni ekstremiteti. Tada ruke i stopala prvi stradaju, jer se u njima nalazi fina mre\u017ea tankih kapilara koji se lako o&scaron;te\u0107uju i blokiraju. <\/p>\n<p>Problem se pogor&scaron;ava, ukoliko \u017eene pate od anemije, jer je gvo\u017e\u0111e neophodno za transport kiseonika u krvi, pa nedostatak ote\u017eava cirkulisanje krvi u telu. Kao jo&scaron; jedan mogu\u0107i uzrok navodi se disbalans hormona. <\/p>\n<p>&quot;Cirkulacija je povezana sa hormonskim sistemom u na&scaron;em telu, a nedostatak gvo\u017e\u0111a direktno uti\u010de na tiroidnu \u017elezdu, pa se javlja subjektivan ose\u0107aj hladno\u0107e, jer upravo tiroidna \u017elezda reguli&scaron;e temperaturu tela&quot;, objasnio je doktor Nirdo&scaron;. <\/p>\n<p>Ali, re&scaron;enje postoji. Potreno je da promenite na\u010din ishrane i da po\u010dnete da se bavite fizi\u010dkom aktivno&scaron;\u0107u, barem tri puta nedeljno.<\/p>\n<p>Doktor Nirdo&scaron;, preporu\u010duje da na meni uvrstite semenke od bundeve, le&scaron;nik, ribu, tamno zeleno i crveno povr\u0107e. Trebalo bi izbegavati crveno meso i umesto njega jesti \u017eivinsko meso i jaja. Redovan san od minimum &scaron;est sati je tako\u0111e krucijalan u re&scaron;avanju oovog problema. <\/p>\n<p><em>Blic online<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su re&scaron;ili da se ozbiljno pozabave \u010dinjenicom da \u017eene mnogo \u010de&scaron;\u0107e imaju ose\u0107aj da su im stopala hladna nego mu&scaron;karci. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50162","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50162"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50162\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}