Nektar biljke badema (Prunus amygdalus) stvara neobi\u010dan i opasan otrov, što je jedini takav poznati slu\u010daj u biljnom svijetu. <\/p>\n
Istra\u017eivanje koje su obavili znanstvenici sa Sveu\u010dilišta u Haifi pokazalo je da toksin amigdalin predstavlja evolucijski mehanizam stvoren kako bi biljci osigurao prednost u natjecanju s drugim biljkama. Ranije su studije pokazale da se amigdalin u nektru badema nalazi u koncentracijama od 4 do 10 miligrama po litri. Poznato je i da je badem jedina biljka koja proizvodi ovaj toksin u svom nektru, koji je smrtonosan za manje sisavce, a, s obzirom da je visokokoncentriran u sjemenkama nezrelih divljih badema, opasan je i za ljude.<\/p>\n
Skupina istra\u017eiva\u010da koju predvodi Ido Izhaki prou\u010davali su razloge zbog kojih biljka proizvodi tako mo\u0107an toksin, \u010diji je nusproizvod cijanid, te su utvrdili da je prisutnost amigdalina u nektru samo naizgled nekompatibilna s privla\u010denjem kukaca.<\/p>\n
Naime, izlo\u017eili su p\u010dele nektru u posudicama s raznim koncentracijama toksina te jednoj posudici bez toksina. Mjerili su \u010detiri koncentracije amigdalina koje oponašaju prirodne razine toksina u nektru badema – 2.5 do 10 miligrama po litri. U sljede\u0107em eksperimentu pra\u0107ene su razine toksina mnogo ve\u0107e od onih koje se prirodno nalaze u nektru – 5 do 50 miligrama po litri. Rezultati su pokazali da su u oba slu\u010daja p\u010dele preferirale nektar koji sadr\u017ei amigdalin, a nisu birale nektar bez njega.<\/p>\n
"Iako je teško, ponekad i nemogu\u0107e, odrediti mehanizme evolucije, \u010dini se mogu\u0107im da se amigdalin stvara kako bi biljci osigurao prednosti u reprodukciji. Trenuta\u010dno mo\u017eemo samo naga\u0111ati koji su to mehanizmi kojima se amigdalinom osiguravaju takve prednosti", pojašnjava Izhaki. "Primjerice, iako je amigdalin otrovan za sisavce, nije otrovan za kukce, za koje \u010dak predstavlja i stimulant kako bi ih privukao. Prema tome, mogu\u0107e je da se amigdalin stvara kako bi privukao potencijalne oprašiva\u010de. Druga je mogu\u0107nost ta da se amigdalin stvara kao oblik filtera – odbija ‘nestru\u010dne’ oprašiva\u010de, a dostupan je za ‘stru\u010dnjake’ koji su na njega razvili otpornost."<\/p>\n
Znanstvenici trenutno istra\u017euju mogu\u0107nosti dodatnog mehanizma prema kojemu bi toksin iz nektra sprje\u010davao naseljavanje bakterija koje bi mogle pokvariti njegovu kvalitetu i naštetiti potencijalu oprašivanja.<\/p>\n
"Iz razloga koji još nisu sasvim jasni, u svijetu postoji zna\u010dajan manjak p\u010dela i drugih kukaca oprašiva\u010da. S obzirom na to, biljke su morale razviti na\u010dine privla\u010denja onih vrsta koje su im dostupne, kako bi opstale u kompeticiji s ostalim biljkama", zaklju\u010duje Izhaki.<\/p>\n
Biologija.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nektar biljke badema (Prunus amygdalus) stvara neobi\u010dan i opasan otrov, što je jedini takav poznati slu\u010daj u biljnom svijetu. Istra\u017eivanje koje su obavili znanstvenici sa Sveu\u010dilišta u Haifi pokazalo je da toksin amigdalin predstavlja evolucijski mehanizam stvoren kako bi biljci osigurao prednost u natjecanju s drugim biljkama. Ranije su studije pokazale da se amigdalin u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50149","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50149"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50149\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}