{"id":50146,"date":"2010-02-18T09:37:28","date_gmt":"2010-02-18T09:37:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50146"},"modified":"2010-02-18T09:37:28","modified_gmt":"2010-02-18T09:37:28","slug":"tutankamon-je-bio-deformisano-dijete-incesta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/18\/tutankamon-je-bio-deformisano-dijete-incesta\/","title":{"rendered":"Tutankamon je bio deformisano dijete incesta"},"content":{"rendered":"<p>Egipatski kralj Tutankamon bio je &scaron;epav, slabunjav tinejd\u017eer rascijepljenog nepca i deformisanog stopala. Za to su najvjerovatnije zaslu\u017eni roditelji legendarnog faraona jer su bili brat i sestra.<\/p>\n<p>Do tog fascinantnog otkri\u0107a ovih su dana do&scaron;li stru\u010dnjaci egiptolozi dr. Zahi Hawass i njegov tim nakon dvije godine istra\u017eivanja. Analiziraju\u0107i DNK mumija otkrili su ne samo Tutankamonove roditelje ve\u0107 i njegovog djeda i baku.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su godinama bili uvjereni da je Tutankamon ubijen jer je na njegovoj lobanji prona\u0111ena rupa. Me\u0111utim, nova istra\u017eivanja pokazala su da je najvjerovatnije umro od komplikacija loma noge i malarije, a da je rupa izbu&scaron;ena u procesu mumifikacije.<\/p>\n<p>Ova su otkri\u0107a su&scaron;ta suprotnost ranijim predod\u017ebama, stvorenim na temelju njegove posmrtne opreme, prema kojima je Tut bio lijep, mladi kralj.<\/p>\n<p>Iako nije bio jedan od va\u017enijih egipatskih vladara, Tutankamon je fascinirao cijeli svijet nakon &scaron;to je 1922. godine u Dolini kraljeva prona\u0111ena njegova neoskvrnuta grobnica. Faraonova mumija i oprema bili su ukra&scaron;eni sa oko 11 kilograma zlata, lijepom zlatnom maskom te dekoracijama od lapis lazulija i drugog poludragog kamenja. Vladao je od 1334.-1323. pr.Kr. u razdoblju nazvanom Nova dr\u017eava.<\/p>\n<p>Nakon otvaranja groba pro&scaron;irile su se pri\u010de da je na arheologe ba\u010deno prokletstvo, me\u0111utim, voditelj iskapanja Britanac Howard Carter po\u017eivio je jo&scaron; 16 godina.<\/p>\n<p>Za Tuta se znalo da je bio sin &quot;heretika&quot; Akenatona (odnosno Ekhnatona), koji je nastojao reformisati vjerske tradicije tada&scaron;njih Egip\u0107ana uvo\u0111enjem monoteizma, me\u0111utim, identitet njegove majke, koja se obi\u010dno nazilvala &quot;mla\u0111om damom&quot;, nije bio sa sigurno&scaron;\u0107u utvr\u0111en sve do sada. Danas se zna da je bila Akenatonova polusestra, vjerovatno k\u0107erka slavne kraljice Nefertiti.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da su mu otac i majka bili brat i sestra danas se \u010dini bizarnom, me\u0111utim, u to vrijeme \u010dlanovi kraljevskih porodica smatrali su se potomcima bogova pa je bilo logi\u010dno da \u0107e neki od njih nastojati o\u010duvati sveto naslje\u0111e. I Tut je bio o\u017eenjen svojom starijom polusestrom Ankhsenamon.<\/p>\n<p><em>Izvor: 24sata.info<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Egipatski kralj Tutankamon bio je &scaron;epav, slabunjav tinejd\u017eer rascijepljenog nepca i deformisanog stopala. Za to su najvjerovatnije zaslu\u017eni roditelji legendarnog faraona jer su bili brat i sestra. Do tog fascinantnog otkri\u0107a ovih su dana do&scaron;li stru\u010dnjaci egiptolozi dr. Zahi Hawass i njegov tim nakon dvije godine istra\u017eivanja. Analiziraju\u0107i DNK mumija otkrili su ne samo Tutankamonove [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50146","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50146"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50146\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}