{"id":50145,"date":"2010-02-17T12:54:25","date_gmt":"2010-02-17T12:54:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50145"},"modified":"2010-02-17T12:54:25","modified_gmt":"2010-02-17T12:54:25","slug":"holandanin-pravi-slovijanski-jezik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/02\/17\/holandanin-pravi-slovijanski-jezik\/","title":{"rendered":"Holan\u0111anin pravi slovijanski jezik"},"content":{"rendered":"

Cilj mi je da se svaki Srbin i Poljak, Rus i Slovenac, Bugarin i \u010ceh, me\u0111usobno potpuno razumeju.<\/em> <\/p>\n

Cilj mi je da se svaki Srbin i Poljak, Rus i Slovenac, Bugarin i \u010ceh, me\u0111usobno potpuno razumeju. Da svaki Sloven koji otputuje u drugu slovensku zemlju mo\u017ee tamo da slobodno razgovara sa ljudima, bez mnogo muke.<\/p>\n

Ne bi ovakva izjava, mo\u017eda, ni bila toliko \u010dudna da je ne \u010dujemo od jednog – Holan\u0111anina. Jan van Stenbergen, profesionalni prevodilac i amater-lingvista na privremenom radu u Poljskoj, ve\u0107 pet godina sa grupom ljudi radi na stvaranju jezika koji bi razumeli svi Sloveni. Inspiracija je, u stvari, improvizovani govor (uz obilato mahanje rukama), koji, na primer, koristi Srbin kada objašnjava nešto Rusu. Kao, razumemo se mi, ali…<\/p>\n

– Slovenski jezici su me\u0111usobno dovoljno bliski da se stvori "najmanji zajedni\u010dki imenilac", koji omogu\u0107ava da ga 90 odsto ljudi razume. E, taj jezik smo nazvali slovijanski – pri\u010da Jan. – Ideja se rodila 2006, kada je nekoliko ljudi, s raznih krajeva sveta, osetilo potrebu za jednostavnim i neutralnim me\u0111uslovenskim jezikom, koji bi Sloveni mogli da razumeju bez ikakvog u\u010denja. Inicijativa je potekla od mene, ali i Ondreja Re\u010dnika (koji je ro\u0111en u Vojvodini), Gabrijela Svobode (iz \u010ceške)…<\/p>\n

Ovaj jezik za kratko vreme postao je jedan od najpopularnijih pomo\u0107nih jezika. Iako Jan ka\u017ee da \u017eeli da bude maksimalno razumljiv svakom Slovenu – zbog \u010dega slovijanski ima i rodove i pade\u017ee, a re\u010di se ne "prave", poput esperanta, ve\u0107 se samo upore\u0111uju razli\u010diti slovenski jezici – sa njim se dopisujemo na engleskom, za svaki slu\u010daj. Jer, re\u010dnik je još u povoju, tek je 4.000 odrednica prevedeno…<\/p>\n

Reakcije ljudi koji \u010duju ili pro\u010ditaju slovijanski, objašnjava Jan, uglavnom su pozitivne. Poljaci \u010desto ka\u017eu "ovo zvu\u010di kao pokvareni poljski", a Rusi "ovo je kao iskvareni ruski". Dosta toga razumljivo je bilo i reporteru "Novosti", ali \u010dini se da "novi jezik" nije baš toliko naklonjen Ju\u017enim Slovenima.<\/p>\n

– Niko iz Srbije još se ne bavi njime. Nadam se da \u0107e se to uskoro promeniti, jer nam treba što više uticaja srpskog – priznaje Jan. – Ali, evo primera: dok nisam po\u010deo da se bavim slovijanskim, nisam uopšte razumeo srpski. Sada mogu da pro\u010ditam neki novinski tekst i da shvatim suštinu. A mnogo ljudi koji se bave slovijanskim koristi vašu \u0107irilicu, jer je jednostavnija i prakti\u010dnija od ostalih. <\/p>\n

VIC<\/p>\n

Na Janovom sajtu nalazi se i primer tekstova na slovijanskom. Evo kako zvu\u010di jedan ukrajinski vic, a sami prosudite koliko je razumljiv:<\/p>\n

"Prihodi mu\u017e do doktoru i govori:<\/p>\n

– Pan doktor, ja imam problem. Mislj, \u010do ne mo\u017eu ima\u0107 detka.<\/p>\n

– Pre\u010do vi tak mislite?<\/p>\n

– Preto \u010do moj otec to\u017e ne imal detka, i moj ded ih to\u017e ne imal.<\/p>\n

– Vaš otec i vaš ded ne imali detka? Izvinijte, ale togda vi otkude jeste?<\/p>\n

– Ja? Iz Dnepropetrovska!"<\/p>\n

ZASTAVA<\/p>\n

Slovijanski ima i svoj simbol, zastavu sa \u010detiri trougla crvene, plave, bele i \u017eute boje.<\/p>\n

– Tra\u017eili smo nešto jednostavno i prepoznatljivo, nešto prijateljsko. Ve\u0107ina slovenskih zemalja ima zastavu sa crvenom, plavom i belom bojom, dodali smo \u017eutu zbog Ukrajinaca i Kašuba.<\/p>\n

Ve\u010dernje Novosti<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Cilj mi je da se svaki Srbin i Poljak, Rus i Slovenac, Bugarin i \u010ceh, me\u0111usobno potpuno razumeju.<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50145\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}