Zašto je muškarcima dozvoljeno da budu obesni, prava kopilad, a \u017eene moraju da nose biserne ogrlice i stalno budu nasmejane, pita se kanadska knji\u017eevnica Lin Heht Šafran. <\/p>\n
Odgovor se, kako se tvrdi u jednom napisu u \u010dasopisu D\u017eornal of vi\u017en, nalazi u tuma\u010denju – izraza lica. <\/p>\n
U dva uporedna istra\u017eivanja, nau\u010dnici su zatra\u017eili od anketiranih dobrovoljaca da odrede pol osoba sa serija fotografija. U prvom ogledu, androgina lica sa spuštenim obrvama i \u010dvrsto stegnutim usnama (kao prilikom izra\u017eavanja ljutnje), uglavnom su identifikovana kao lica muškaraca, a lica sa osmehom i podignutim obrvama (kao kod izra\u017eavanja sre\u0107e ili straha), naj\u010deš\u0107e su pripisivana \u017eenama. <\/p>\n
U drugom istra\u017eivanju koriš\u0107ena su lica muškaraca i \u017eena koja su izra\u017eavala sre\u0107u, zadovoljstvo, ljutnju, tugu, strah ili neutralno ose\u0107anje. Anketirani su, u celini gledano, mnogo br\u017ee identifikovali lica muškaraca od lica \u017eena dok im je bilo potrebno dosta vremena da identifikuju lica \u017eena koja izra\u017eavaju ljutnju.<\/p>\n
"Istra\u017eivanja su pokazala da su vrlo lako i brzo povezivani bes i ljutnja sa muškarcima a sre\u0107a i zadovoljstvo sa \u017eenama, što ukazuje da ova ose\u0107anja, koja izra\u017eavaju lica razli\u010ditih polova, bitno uti\u010du na prepoznavanje pola osobe – \u010dak i kad se posmatra vrlo kratko vreme" – izjavila je profesorka Ursula Hes sa Katedre za psihologiju Univerziteta Kvebeka u Montrealu, u Kanadi. <\/p>\n
Prema izveštaju, \u010dije najzanimljivije delove prenosi \u010dasopis Sajens, nalazi u ovom ali i drugim istra\u017eivanjima nagovestili su \u010dinjenicu da je "lice zapravo slo\u017een društveni "signalni" sistem u kome su u potpunosti obuhva\u0107eni signali za emocije, namere u ponašanju i pol". <\/p>\n
Profesorka Hes smatra da su isti zaklju\u010dci koji pretpostavljaju da je re\u010d o licu muškarca – visoko \u010delo, \u010detvrtasata vilica i guste obrve – povezani sa percepcijom dominacije. S druge strane, znaci koji ukazuju da je re\u010d o licu \u017eene – okruglo, "bebasto" lice sa dugim i tanjim obrvama – povezuju se sa percepcijom da je re\u010d o osobi pristupa\u010dnoj i toploj. <\/p>\n
"Ova razlika u tome kako se tuma\u010de emocije i društvene osobine dva pola mogla bi imati zna\u010dajne implikacije po društvenu interakciju u brojnim prilikama. Naša istra\u017eivanja pokazuju da se podjednak nivo ljutnje tuma\u010di kao mnogo intenzivniji kad je re\u010d o muškarcu a signali sre\u0107e i zadovoljstva vidljiviji su kod \u017eena nego kod muškaraca. To tako\u0111e sugeriše da \u0107e se mnogo re\u0111e muškarac dovesti u vezu kao ne\u017ena i bri\u017ena osoba a \u017eena kao dominantna i ljutita" – zaklju\u010dila je profesorka Hes. <\/p>\n
Ova istra\u017eivanja su, zapravo, deo velike serije testova koji treba da poka\u017eu da se lica muškaraca naj\u010deš\u0107e percepiraju kao "ljutita" a lica \u017eena kao "oli\u010denja sre\u0107e i zadovoljstva". <\/p>\n
Ekipa nau\u010dnika oko profesorke Hes tako\u0111e istra\u017euje druge znakove na licu koji uti\u010du na na\u010din na koji ljudi percepiraju emociju, uklju\u010duju\u0107i efekte znakova starenja kao što su bore i brazde na percepciju emocija na licima starih osoba.<\/p>\n
Izvor: Fonet<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zašto je muškarcima dozvoljeno da budu obesni, prava kopilad, a \u017eene moraju da nose biserne ogrlice i stalno budu nasmejane, pita se kanadska knji\u017eevnica Lin Heht Šafran. Odgovor se, kako se tvrdi u jednom napisu u \u010dasopisu D\u017eornal of vi\u017en, nalazi u tuma\u010denju – izraza lica. U dva uporedna istra\u017eivanja, nau\u010dnici su zatra\u017eili od anketiranih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50144","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50144\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}