{"id":50116,"date":"2010-01-27T23:50:50","date_gmt":"2010-01-27T23:50:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50116"},"modified":"2010-01-27T23:50:50","modified_gmt":"2010-01-27T23:50:50","slug":"sjeverni-magnetni-pol-bjezi-u-sibir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/27\/sjeverni-magnetni-pol-bjezi-u-sibir\/","title":{"rendered":"Sjeverni magnetni pol bje\u017ei u Sibir"},"content":{"rendered":"<p>U protekloj godini magnetni sjeverni pol pomjerio se za 64 kilometara, prakti\u010dno pobjegao iz Kanade ka Sibiru, i time donio nau\u010dnicima jo&scaron; jednu glavobolju. <\/p>\n<p>Magnetni polovi i Zemljino magnetno polje stalno se pomeraju, ali ovoliko kretanje nije zabele\u017eeno od kada se ta kretanja prate, \u010dak ni u poslednje dve decenije, koliko traju ekstremna, \u010dak hirovita zbivanja na tom polju<\/p>\n<p>Kretanje magnetnog polja Zemlje svakako zavisi od doga\u0111aja u njenom jezgru, ali te promene nije lako protuma\u010diti. Jedno je jasno: severni (magnetni) pol se od 1800. do 1900. godine pomerao za petnaestak kilometara godi&scaron;nje, potom je polako ubrzavao dok osamdesetih godina nije &quot;sko\u010dio&quot; na brzinu od 55 do 60 kilometara godi&scaron;nje i tako stigao do pro&scaron;logodi&scaron;njeg rekorda. Istovremeno je zabele\u017eeno i zna\u010dajno slabljenje magnetnog polja Zemlje uz druge poreme\u0107aje polja. <\/p>\n<p>Prema izve&scaron;taju koji su objavili u \u010dasopisu &quot;Geosajens&quot;, danski nau\u010dnici iz centra za svemirska istra\u017eivanja do&scaron;li su do zaklju\u010dka da su za to kriva kretanja u te\u010dnom delu Zemljinog jezgra i veruju da sve to ozna\u010dava po\u010detak okretanja magnetnog polja &#8211; naopako. To zna\u010di da bi namagnetisanje sada&scaron;njeg severnog magnetnog polja pre&scaron;lo na ju\u017eni geografski pol i obratno.<\/p>\n<p>&quot;Varijacije u magnetnom polju su sasvim nepredvidive i na nekim delovima Zemlje naro\u010dito uo\u010dljive. <\/p>\n<p>Na primer, 2003. godine bile su vrlo izra\u017eene u Australiji, 2004. pojavile su se i u Ju\u017enoj Africi. Poslednjih meseci i nad Brazilom se otvorila ovalna &quot;rupa&quot; gde je magnetno polje znatno slabije. <\/p>\n<p>Sve to bi moglo da zna\u010di po\u010detak izvrtanja magnetnog polja Zemlje&quot;, obja&scaron;njava geofizi\u010dar Nils Olsen.<\/p>\n<p>Okretanje magnetnog polja Zemlje ne zna\u010di smak sveta, ve\u0107 normalan proces kroz koji je planeta pro&scaron;la ve\u0107 vi&scaron;e desetina puta. &Scaron;tavi&scaron;e, u njenoj istoriji magnetni polovi su menjali polo\u017eaj na svakih &scaron;eststo hiljada godina, pa poslednja promena kasni &#8211; od prethodne je pro&scaron;lo ve\u0107 750.000 godina. <\/p>\n<p>Ipak, treba re\u0107i da niko ne zna ni koliko taj proces traje, niti, shodno tome, kakve ta\u010dno ima posledice. Jer, ako promena traje stotinama ili hiljadama godina, slabljenje Zemljinog magnetizma koje je prati mo\u017ee da ima lo&scaron;e efekte jer nas on &scaron;titi od kosmi\u010dkog i sun\u010devog zra\u010denja. Mogu\u0107e je, tako\u0111e, da magnetne anomalije, ako se umno\u017ee, poremete rad satelita, letove aviona, celog sistema GPS &#8211; pa i \u017eivot mnogih \u017eivotinjskih vrsta, kao &scaron;to su p\u010dele ili ptice selice koje se upravljaju prema &quot;ugra\u0111enim busolama&quot;&#8230; <\/p>\n<p><em>Ve\u010dernje Novosti<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U protekloj godini magnetni sjeverni pol pomjerio se za 64 kilometara, prakti\u010dno pobjegao iz Kanade ka Sibiru, i time donio nau\u010dnicima jo&scaron; jednu glavobolju. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50116","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50116"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50116\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}