{"id":50112,"date":"2010-01-23T11:13:47","date_gmt":"2010-01-23T11:13:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50112"},"modified":"2010-01-23T11:13:47","modified_gmt":"2010-01-23T11:13:47","slug":"novi-fosilni-dokazi-govore-da-su-ljudi-povezani-s-izumiranjem-megafaune","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/23\/novi-fosilni-dokazi-govore-da-su-ljudi-povezani-s-izumiranjem-megafaune\/","title":{"rendered":"Novi fosilni dokazi govore da su ljudi povezani s izumiranjem megafaune"},"content":{"rendered":"<p>Dvojica australskih znanstvenika tvrde da su uspjeli dokazati kako su ljudi, a ne klimatske promjene, zaslu\u017eni za izumiranje predstavnika australske megafaune &#8211; divovskih tobol\u010dara, gmazova i ptica neleta\u010dica, prije 40.000 godina.<\/p>\n<p>U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Science, autori navode kako su nove metode datiranja fosila pokazale da su ljudi i megafauna koegzistirali jo&scaron; relativno kratko nakon &scaron;to su ljudi naselili Australiju, &scaron;to podupire ranije argumente da je lov doveo do izumiranja ovih vrsta velikih dimenzija.<\/p>\n<p>Naime, Richard &#8216;Bert&#8217; Roberts i Barry Brook tvrde da nove metode izravnog datiranja kostiju i zuba izumrlih vrsta pokazuju da ne potje\u010du svi fosili megafaune i oru\u0111e aborid\u017eina iz istog vremenskog perioda, kako se mislilo. &quot;Debate oko razloga izumiranja vrsta u kasnom pleistocenu traju ve\u0107 vi&scaron;e od 150 godina, a znanstvenici uglavnom zauzimaju jedan od dva opre\u010dna stava: da su odgovorne klimatske promjene ili dolazak ljudi&quot;, poja&scaron;njava Brook.<\/p>\n<p>&quot;Australija je kolonizirana u vrijeme relativno blage klime, &scaron;to ide u prilog teoriji da su ljudi uzrokovali izumiranja&quot;, nastavlja. No jedno australsko nalazi&scaron;te, Cuddie Springs, isticalo se kao argument koji podupire suprotnu teoriju. Naime, fosili divovskih klokana, ptica i roda Diprotodon (najve\u0107eg tobol\u010dara (veli\u010dine nosoroga) koji je ikad \u017eivio u Australiji) prona\u0111eni su u istom sloju sedimenta kao i kameno oru\u0111e ljudi, &scaron;to je neke znanstvenike navelo na izjave o &quot;nepobitnim dokazima&quot; dugog preklapanja \u017eivota ljudi i megafaune.<\/p>\n<p>Profesor Roberts, glavni autor novog istra\u017eivanja, ka\u017ee kako izravno datiranje fosila pokazuje da su se artefakti i fosili megafaune na nalazi&scaron;tu Cuddie Springs mije&scaron;ali tijekom vi&scaron;e tisu\u0107a godina, dugo nakon &scaron;to su divovske \u017eivotinje umrle.<\/p>\n<p>&quot;Ljudi su u Australiju do&scaron;li prije izme\u0111u 60.000 i 45.000 godina te je upravo njihov utjecaj vjerojatni pokreta\u010d izumiranja, bilo kroz lov ili promjene u stani&scaron;tu&quot;, zaklju\u010duje.&nbsp; <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/modules\/AMS\/article.php?storyid=405\">Biologija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dvojica australskih znanstvenika tvrde da su uspjeli dokazati kako su ljudi, a ne klimatske promjene, zaslu\u017eni za izumiranje predstavnika australske megafaune &#8211; divovskih tobol\u010dara, gmazova i ptica neleta\u010dica, prije 40.000 godina. U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Science, autori navode kako su nove metode datiranja fosila pokazale da su ljudi i megafauna koegzistirali jo&scaron; relativno kratko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50112"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50112\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}