Neurolozi su otkrili da mozak mnogo du\u017ee, skoro neprekidno, pamti stresne situacije.<\/p>\n
Ne mo\u017eete da zaboravite bolan raskid emotivne ili ljubavne veze? Nau\u010dnici sada mogu da vam objasne zašto: neurolozi su otkrili da mozak mnogo du\u017ee, skoro neprekidno, od prijatnih do\u017eivljaja pamti stresne situacije.<\/p>\n
Najnovija istra\u017eivanja na miševima daju objašnjenja zašto se celog \u017eivota se\u0107ate gotovo svih detalja raskida ljubavne veze, ali se \u010desto ne mo\u017eete setiti šta je bilo na nekom nedavnom poslovnom sastanku. <\/p>\n
Imamo li na umu da razli\u010dite informacije neprekidno bombarduju naša \u010dula, naš mozak vrlo brzo postaje "prepunjen". To je razlog zašto regioni mozga za<\/p>\n
memorisanje brzo odbacuju trivijalne a prednost daju zna\u010dajnim doga\u0111ajima koji se zatim pretvaraju u dugoro\u010dno pam\u0107enje. <\/p>\n
Rezultati najnovijeg istra\u017eivanja, nedavno objavljeni u ameri\u010dkom stru\u010dnom \u010dasopisu "Sel", otkrivaju da bi emocije mogle da pomognu mozgu da odlu\u010di koja \u0107e se\u0107anja trajno arhivirati, a koja jednostavno odbaciti. <\/p>\n
Neurolozi smatraju da se se\u0107anje stvara ja\u010danjem veza izme\u0111u neurona. Ove veze oslanjaju se na receptore za slanje i prijem mo\u017edanih podataka. <\/p>\n
Neka dosadašnja istra\u017eivanja ukazivala su da je emocionalni stres tesno povezan sa pove\u0107anjem nivoa hormona norepinfrina u mozgu. Ipak, kako hormon stresa uti\u010de na proces uklju\u010den u povezivanju neurona pa tako i u formiranju se\u0107anja još uvek je nau\u010dna misterija. <\/p>\n
Neurolog Hajlan Hu tvrdi da je sa grupom kolega otkrio bar deli\u0107 tajne. Oni su u toku laboratorijskih testova na miševima otkrili da norepinfrin, kao i emocionalni stres, izazivaju hemijske promene i nekim mo\u017edanim receptorima. Po njihovom mišljenju, promene ja\u010daju veze u regionima mozga miševa "zadu\u017eenih" za memoriju. <\/p>\n
"Nadra\u017eaji koji nisu bili dovoljni za formiranje se\u0107anja, sada, sa promenama veza, mogu da stvore \u010dvrsta se\u0107anja", izjavio je \u010dlan nau\u010dne ekipe Roberto Malinov. <\/p>\n
A kako mozak miševa poseduje mnoge regione koje ima i ljudski mozak, neurolozi o\u010dekuju da se sli\u010dni mehanizmi u stvaranju se\u0107anja mogu primeniti i na \u010doveku. <\/p>\n
I dok \u017eivotni uspesi i padovi mogu aktivirati supstance koje ja\u010daju memoriju, Malinov prime\u0107uje da previše hormona stresa mo\u017ee izazvati neku vrstu destimulacije u mozgu pa samim tim i stvoriti "gubitke" u pam\u0107enju. <\/p>\n
"Ako imate previše norepinfrina, on onda deluje na suprotan na\u010din. Zato je, po svoj prilici, mogu\u0107e da optimalan nivo ovog hormona, ako ste previše emotivni, mo\u017ee usloviti i da se ne se\u0107ate nekih \u017eivotnih situacija", izjavio je Malinov \u010dasopisu Sajens. <\/p>\n
On je, tako\u0111e, naglasio da je najnovije otkri\u0107e "samo jedan deli\u0107 nau\u010dne sklapalice koja povezuje emocije i memoriju". <\/p>\n
FoNet<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neurolozi su otkrili da mozak mnogo du\u017ee, skoro neprekidno, pamti stresne situacije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50111","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50111\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}