{"id":50099,"date":"2010-01-12T11:17:15","date_gmt":"2010-01-12T11:17:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50099"},"modified":"2010-01-12T11:17:15","modified_gmt":"2010-01-12T11:17:15","slug":"pice-koje-narocito-vole-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/12\/pice-koje-narocito-vole-zene\/","title":{"rendered":"Pi\u0107e koje naro\u010dito vole \u017eene"},"content":{"rendered":"

Prema jednoj od legendi, re\u010d koktel nastala je od uzvika "On Na petlov rep, koju bi vlasnik pobedni\u010dkog petla izgovarao nakon što bi njegov "pulen" pobedio u borbi. Naziv jednog od najpoznatijih koktela "Kuba libre" izmislio je baš Amerikanac.<\/em><\/p>\n

\u017divot bez koktela danas je nezamisliv – dobro su došli u svakoj prilici, a \u017eene ih naro\u010dito vole. <\/p>\n

Baš kao što je nemogu\u0107e pomiriti razli\u010dita mišljenja o tome koji je najbolji, tako i o nastanku re\u010di koktel postoje razli\u010dite legende. <\/p>\n

Prema prvoj legendi, re\u010d koktel nastala je od uzvika "On the cock's tail ("Na petlov rep!), koju bi vlasnik pobedni\u010dkog petla izgovarao nakon što bi njegov "pulen" pobedio u borbi petlova. <\/p>\n

Prema drugoj, ime koktel poti\u010de, ponovo od petlovog pera, ali zato što su se njime nekada ukrašavala alkoholna pi\u0107a, dok prema tre\u0107oj legendi, na petlov rep podse\u0107aju raznobojni slojevi, koji se u \u010dašama sa koktelima, smenjuju. <\/p>\n

Baš kao što postoji neslaganje oko nastanka imena, tako se poznavaoci ne sla\u017eu ni oko nastanka pojedinih recepata za koktele, neceo je nema\u010dki dr\u017eavni radio "Doj\u010de vele". <\/p>\n

Ko bi o\u010dekivao da je naziv jednog od najpoznatijih koktela "Kuba libre" (Slobodna Kuba) izmislio baš Amerikanac, uprkos neprijateljskim odnosima ove dve zemlje. <\/p>\n

Pre nešto više od stotinu godina, prilike su bile nešto druga\u010dije. Godine 1898. su ameri\u010dki vojnici sa Kube proterali njene španske kolonijalne gospodare. U to ime pili su mešavinu kubanskog ruma, limunade i soka od zelenog limuna. Uz to su ponosno uzvikivali "Viva Kuba libre!" ili "\u017divela slobodna Kuba". <\/p>\n

Kako su se odnosi zaoštravali Kubanci su ovo pi\u0107e nazivali i "Mentirita" il "mala la\u017e". Kasnije je limunada u koktelu zamenjena Koka-kolom i tako je nastao današnji "Cuba libre". <\/p>\n

Amerikanci neguju i najve\u0107u tradiciju "mešanja pi\u0107a". Ve\u0107 po\u010detkom 19. veka se u "Novom svetu" mešalo i mu\u0107kalo sve i svašta, pre svega je viski u to vreme bio najpopularnije alkoholno pi\u0107e. A on tada nije bio tako mekog i zaokru\u017eenog ukusa. Bila je to teška rakija od kukuruza ili prava "vatrena voda". Zbog toga su ga u mnogim barovima mešali ili "produ\u017eavali" še\u0107erom, medom, vo\u0107em ili sokovima. <\/p>\n

"Koktel je uzbudljivo pi\u0107e, sastavljeno od alkoholnih pi\u0107a svih vrsta, še\u0107era i vode", hvalio je ovu novu modu još 1806. izdava\u010d ameri\u010dke revije "Balans". <\/p>\n

"Zbog ovog pi\u0107a srce kuca \u017eustrije, a u glavi je veselije", govorio je on. <\/p>\n

Nakon toga ništa više nije moglo zaustaviti osvaja\u010dki put koktela. Ovo pi\u0107e je opevano u mnogim pesmama, proslavljeno u filmovima, a pominje se i u knji\u017eevnim delima, naglašava nema\u010dki radio. <\/p>\n

Ameri\u010dki pisac i nobelovac Ernest Hemingvej ovekove\u010dio je u svom romanu "Preko reke i u šumu" Heris bar u Veneciji. 50-ih godina prošlog veka tamo se okupljao svetski d\u017eet-set. Zvezde poput Orsona Velsa, Trumana Kapotea ili Pegi Gugenhajm \u010desto su navra\u0107ali u ovaj bar, pre svega zbog \u010duvenog koktela – Belinija. <\/p>\n

Svet bi na otvaranju ovoga bara, pa i na otkri\u0107u legendarnog koktela mogao biti zahvalan jednom ameri\u010dkom studentu koji se svojevremeno našao u Veneciji bez prebijene pare. <\/p>\n

Krajem 20-ih godina Heri Pikering je provodio odmor u Veneciji zajedno sa svojom tetkom i njenim ljubavnikom. Ponajviše za barom hotela Evropa. Ve\u0107 bi se od ranog jutra "ovaj trio" zabavljao uz teška alkoholna pi\u0107a. <\/p>\n

Barmen \u0110uzepe Kipriani je bio impresioniran izdr\u017eljivoš\u0107u svojih gostiju. Kada je Pikeringova tetka nakon jedne sva\u0111e sa svojim ne\u0107akom ljutito otputovala i ostavila ga u Veneciji, bez ijedne lire, Kipriani je mladom Amerikancu pomogao da se izvu\u010de iz škripca. <\/p>\n

Mladi Pikering je od njega dobio 10.000 lira. Ubrzo nakon toga mladi\u0107 je nestao, ali se nekoliko meseci kasnije vratio i to sa \u010detiri puta više novca u d\u017eepu. <\/p>\n

Ovim po\u010detnim kapitalom barmen Kipriani je na 45 kvadratnih metara, 13. maja 1931. godine, u jednom bivšem skladištu otvorio svoj lokal. Iz zahvalnosti prema gostu nazvao ga je po mladom ameri\u010dkom prijatelju "Herijev bar" (Harry's Bar). <\/p>\n

Nekoliko godina kasnije, jednog vru\u0107eg letnjeg dana, Kipriani je došao na genijalnu ideju. Pomešao je pasiranu breskvu sa penušavim vinom. Godine 1948. ovo pi\u0107e je u \u010dast istoimenog venecijanskog renesansnog slikara nazvano Belini, a u njemu su u velikim koli\u010dinama u\u017eivali brojni Kiprianovi \u010duveni gosti. <\/p>\n

To pi\u0107e je danas samo jedno u nizu legendarnih koktela koji su se, u me\u0111uvremenu, izborili za status kulta – od Menhetna, preko Tekile sanrajz do Kosmopolitena, koji je naro\u010dito postao popularan nakon što su ga u TV seriji stalno konzumirale junakinje serije "Seks i grad", isti\u010de nema\u010dki radio.<\/p>\n

B92<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema jednoj od legendi, re\u010d koktel nastala je od uzvika "On Na petlov rep, koju bi vlasnik pobedni\u010dkog petla izgovarao nakon što bi njegov "pulen" pobedio u borbi. Naziv jednog od najpoznatijih koktela "Kuba libre" izmislio je baš Amerikanac. \u017divot bez koktela danas je nezamisliv – dobro su došli u svakoj prilici, a \u017eene ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50099","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50099\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}